Nerasvijetljen incident u Kumanovu u Makedoniji, u kojem je ubijeno osam policajaca i 14 pripadnika naoružane skupine albanske nacionalnosti, potaknuo je strahove da bi Balkan ponovno mogao sa svim svojim neriješenim konfliktima eruptirati u novom valu nasilja.
Financial Times objavljuje analizu da bi Balkan mogao postati drugo goruće “istočno pitanje” za EU, nakon Ukrajine koju europski lideri također ne uspijevaju riješiti. “Prosvjedi u Makedoniji su samo početak”, upozorava Edward P. Joseph u studiji za ugledni Foreign Policy. Makedonija, BiH, Kosovo: svaka od tih zemalja pod teškim bremenom neriješenih međunacionalnih odnosa treba samo malu iskru da bi se sukob rasplamsao.
Vezane zastave
Samo dva tjedna dijelila su upad mladoga Nerdina Ibrića s pokličem “Alahu ekber” u policijsku stanicu u Zvorniku i sukob u Kumanovu, u blizini makedonske granice sa Srbijom i Kosovom. U nedjelju su Albanci i Makedonci zajedno prosvjedovali tražeći smjenu korumpiranog premijera Nikole Gruevskog koji je na vlasti devet godina. Onima s malo duljim sjećanjem fotografije s masovnog oporbenog prosvjeda u Skoplju izazvale su jezu: albanske i makedonske zastave bile su zavezane, s namjerom da na taj način objave jedinstvo Makedonaca i Albanaca u stavu da stara vlast mora otići. Isto tako su HDZ, SDS i SDA vezivali zastave u BiH uoči prvih višestranačkih izbora 1990. Vezivanje zastava do danas je u BiH ostalo simbol neprepoznate najave rata. “Molim vas, nemojte samo vezivati zastave!” ostalo je kao uzrečica.
Napad na policijsku stanicu u Zvorniku, gradiću u Republici Srpskoj, bio je drastičan podsjetnik na infiltraciju ekstremista tzv. Islamske države u BiH.
Čemu ostavke?
Jako mali broj ljudi nasjeo je na njihovu ideologiju, još ih se manje spremno priključiti oružanoj borbi, ali na nestabilnom Balkanu nije potrebno puno radikala da destabiliziraju jednu zemlju, upozorava Joseph, izvršni direktor Instituta za vanjske poslove (Institute of Current World Affairs) i predavač na Johns Hopkins School of Advanced International Studies u Washingtonu.
Prije više od deset godina, 2002., u Makedoniji je policija ubila sedam imigranata iz Pakistana i Indije. Za napad u Kumanovu se sve otvorenije tvrdi da ga je naručio sam makedonski premijer Nikola Gruevski kako bi skrenuo pažnju javnosti s goleme afere prisluškivanja koja će ga najvjerojatnije stajati funkcije. Ipak, lažni ili pravi, ozbiljno je uzdrmao ionako krhke odnose Makedonaca i Albanaca, koji su označeni kao teroristi i napadači. Prije mjesec dana makedonska je policija objavila da je 40 “pripadnika OVK” napalo graničnu postaju između Makedonije i Kosova. I ta je priča ostala sumnjiva, bez uvjerljivih dokaza da se napad doista dogodio i da iza njega stoje upravo Albanci, kako to tvrdi policija Nikole Gruevskog. NATO-ove snage, koje su na Kosovu i dalje brojne, nisu ništa primijetile. Dok je Gruevski još tvrdio da je u Kumanovu likvidirana teroristička grupa, ministrica policije i šef tajnih službi podnijeli su ostavku. Zašto ako je operacija bila uspješna? Nakon Njemačke, i druge zapadne zemlje inzistiraju da Gruevski podnese ostavku, a njihovi veleposlanici sudjelovali su u prosvjedu oporbe u nedjelju 17. svibnja u Skoplju. Dok je Makedonija u akutnom problemu, BiH se suočava s dubljom i gotovo nepopravljivom ozljedom, dijagnosticira Foreign Policy. Joseph vidi kako se stanje u BiH pogoršava pod utjecajem radikalnog islama i Rusije, koji intenziviraju ionako trajnu međunacionalnu nelagodu.
Nadmašio sam sebe
On kaže da i srpske i hrvatske stranke zastupaju separatističke ciljeve, podsjećajući da je Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika na nedavnom stranačkom saboru najavila referendum za 2018. Ako se doista i održi, taj će referendum sigurno dovesti do obnove sukoba, zaključuje analitičar.
Iako godinama rabi istu nacionalističku retoriku, lider srpskog entiteta Dodik ove je godine nadmašio sam sebe. Njegov je SNSD usvojio deklaraciju u kojoj stoji da će Republika Srpska 2018. raspisati referendum o nezavisnosti ako im se ne vrate nadležnosti koje su izgubili od potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. do danas. Da je to napravio prije desetak godina, Dodik bi bio smijenjen i bilo bi mu zabranjeno političko djelovanje.
Najlošiji odnosi
Danas mu je maksimalna neugodnost koju će doživjeti to što će ga izbjegavati američka veleposlanica i drugi zapadni diplomati. Visokom predstavniku za BiH Valentinu Inzku ruke su vezane: sve što uradi, mora odobriti Vijeće za provedbu mira - Peace Implementation Council (PIC), a snažna Rusija protivi se svakim sankcijama protiv Srba iz BiH. Vrijeme kad je Rusija podržavala poteze svojih zapadnih saveznika u BiH davno je prošlo. Tjedni koji dolaze ne idu u prilog BiH: za lipanj je najavljeno dugo odgađano objavljivanje podataka o nacionalnom sastavu stanovništva prema popisu 2012., prvom nakon 1991. Tada će se vidjeti pravi razmjeri etničkog čišćenja, što će sigurno dovesti do rasta napetosti. Potom se u srpnju obilježava 20 godina genocida nad 8000 Bošnjaka u Srebrenici: eto još jednog povoda za sukob jer Srbi ne priznaju da je to bio genocid. Prije hrvatske predsjednice koja se ukazala u Jasenovcu mimo službene komemoracije, Dodik je prije mjesec dana otišao u Potočare odati počast ubijenim Srebreničanima. Naravno, kako ne bi morao tamo biti 12. srpnja kad se službeno obilježava obljetnica najvećeg zločina u ratovima nakon raspada Jugoslavije.
Za Josepha Makedonija je na rubu unutarnjeg sukoba, a BiH ima najlošije međunacionalne odnose od kraja rata. On upozorava na potencijalnu dramu na Kosovu odakle je u samo mjesec dana ove godine 10.000 ljudi pobjeglo u Mađarsku tražiti azil, u usporedbi sa 6000 u 2013. U ekstremnom siromaštvu povećava se privlačnost radikalnih ideologija, poput one o ujedinjenju Kosova s Albanijom, što bi nužno u sukob uvuklo Srbiju.
Snažan angažman
Dok se napetosti na istoku Europe povećavaju, Europa i SAD su jednako neaktivni kao što su bili u jeku rata u bivšoj Jugoslaviji, upozorava Joseph. Razumljivo, jer nijedna od zemalja nema nuklearno naoružanje, a samoubilački napadi su iznimno rijetki, ironično primjećuje. On zagovara snažan angažman Zapada: ističe da je Makedonija odličan primjer toga kakve posljedice ostavlja sporadični interes Zapada. Sa snažnom međunarodnom podrškom nakon sukoba Makedonaca i Albanaca u Makedoniji 2001., Makedoniju su hvalili zbog napretka u izgradnji demokratskih institucija. Sve dok je Grčka nije blokirala na putu prema EU i NATO-u. Na rang-listi zemalja po slobodi medija Freedom Housea Makedonija je 2007. bila na 36. mjestu, ispred SAD-a. Godinu dana ranije na vlast je došao Gruevski, stavio pod kontrolu medije, pravosuđe i ostale institucije. Lani je Makedonija bila na 123. mjestu po slobodi medija. No, to ne znači da nema izlaza: ironija krize u Makedoniji, BiH i na Kosovu jest u tome što dok lideri igraju na nacionalizam, sve je više običnih građana spremno na suradnju, bez obzira na međunacionalne razlike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....