Mutacija korone o kojoj svi pričaju prvi je put zapravo uočena još u travnju, i to u Brazilu

Mutacija za koju se strahuje da je koronavirus učinila zaraznijim, prvi put se pojavila u Brazilu prije više od osam mjeseci, otkrili su znanstvenici, piše Telegraph.

Studije pokazuju da je mutacija, nazvana N501Y, primijećena u Južnoj Americi u travnju, prije nego što se kasnije ponovno pojavila u Australiji i SAD-u. Mutacija se javlja u tzv. "spike" proteinu, dijelu virusa koji se veže na stanice i uzrokuje bolest, dijelu na koji su usmjerena i cjepiva protiv covida.

Znanstvenici koji rade za britansku vladu su sve uvjereniji da se N501Y - jedna od 23 odvojene mutacije u novom soju - prenosi i do 70 posto lakše, možda zbog povećanja koncentracije virusa u ustima i nosu. Vodeći znanstveni savjetnici objasnili su da N501Y nije izazvao veliku uzbunu početkom godine jer se nije uspio probiti do većeg broja ljudi.

No, uvjereni su da je 'konstelacija' mutacija u novom soju, koja možda pokreće N501Y, uzrok njegove povećane infektivnosti.

- Kada spojite razne mutacije, njihova kombinacija može imati drugačiji učinak, rekao je prof. Peter Horby, predsjednik savjetodavnog odbora britanske vlade za respiratorne bolesti Nervtag.

- Bilo koja od tih mutacija možda je već viđena negdje drugdje, poput N501Y, ali čini se da je ova konstelacija višestrukih mutacija posve nova, ustvrdio je.

Znanstvenici iz vladinog instituta za genomiku COG-UK već su pratili ovu mutaciju nakon upozorenja kolega iz Južne Afrike, gdje je sličan novi soj počeo povećavati stopu zaraženih posljednjih tjedana.

- Savjet da se potraži N501Y stigao je od znanstvenika koji su pratili ovu mutaciju u Južnoj Africi, rekao je Andrew Rambaut, profesor molekularne evolucije sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je pomogao sekvencionirati novi soj za institut COG-UK.

I britanska i južnoafrička inačica dijele mutaciju N501Y, ali čini se da su se razvile neovisno jedna o drugoj.

Ova inačica virusa je prvi put identificirana u zaljevu Nelson Mandela, južnoafričkoj regiji koja uključuje grad Port Elizabeth, prije nego što se brzo proširila ostatkom provincije Istočni rt te Zapadnim rtom i KwaZulu-Natalom. Na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije početkom ovog mjeseca, znanstvenici su izvijestili da je južnoafrička varijanta činila 80-90 posto novootkrivenih infekcija, što je izazvalo eksplozivni drugi val.

Znanstvenici vjeruju da su se u obje zemlje novi sojevi najvjerojatnije pojavili kod jednog pacijenta koji je vjerojatno bio bolestan neko duže vrijeme, možda i više mjeseci, i čiji se imunološki sustav borio protiv bolesti. Kao i kod svih pacijenata s covidom, zaraženi su raznovrsnom kombinacijom virusa koji nisu baš svi isti.

No, budući da je osoba bila zaražena tako dugo, različite verzije imale su vremena za evoluciju, a samo su najsposobnije preživjele. Taj se soj zatim prenio na drugog domaćina i počeo se širiti.

U petak je južnoafrički ministar zdravstva sugerirao da je novi soj - nazvan 501.V2 - imao ozbiljniji učinak na mlade ljude, premda su to možda potaknule maturalne zabave na plaži održane povodom kraja školske godine.

- Kliničari pružaju anegdotalne dokaze o promjeni kliničke slike - posebice napominjući da vide veći udio mlađih pacijenata bez popratnih bolesti koji imaju ozbiljne simptome, rekao je ministar Zweli Mkhize.

Izvori iz britanskog ministarstva zdravstva rekli su da još nema dokaza da se britanski soj ponaša na sličan način. Ipak, kao i većinu vremena tijekom pandemije, definitivni odgovor zasad ostaje nedokučiv. Oliver Pybus, profesor zaraznih bolesti sa Sveučilišta Oxford, koji je koautor analize novog soja za tvrtku COG-UK, rekao je da znanstvenici neće znati prava svojstva novih varijanti virusa 'još neko vrijeme'.

- Je li novi soj više ili manje zarazan? Uzrokuje li više ili manje tešku bolest? Je li više ili manje osjetljiv na antitijela?, upitao je na društvenim mrežama. - Pravi odgovor na ova važna pitanja je: NE ZNAMO, odgovorio je.