Stotine mumija pronađeno je u Tarimskoj zavali na zapadu Kine, u kineskoj pokrajini Xinjiang, a procjenjuje se da su stare oko 4 tisuće godina, piše CNN.
Prve su mumije pronađene još u devedesetima, a njihova tijela i odjeća čine se netaknutima. Zbog toga što su prirodno očuvane suhim pustinjskim zrakom, jasno se razaznaju njihove crte lica i boja kose.
Otkad su otkrivene, podrijetlo stotina mumificiranih tijela pokopanih u čamcima u pustinjskoj regiji sjeverozapadne Kine zbunilo je i podijelilo arheologe.
Odjeća od filcane i tkane vune sugerira da su bili zapadnjaci, dok sir, pšenica i proso pronađeni u njihovim neobičnim grobovima sugeriraju da se radi o stočarima iz stepa zapadne Azije ili seljacima iz pustinjskih oaza središnje Azije.
Međutim, nova studija kineskih i američkih istraživača koja je analizirala DNK 13 mumija, prvi put analizirajući njihove genome, dala je drugačiju sliku. Njihova analiza sugerirala je da ostaci ne pripadaju pridošlicama, već lokalnoj skupini koja potječe od drevne azijske populacije iz ledenog doba.
"Mumije su od izvornog otkrića dugo fascinirale znanstvenike i javnost. Osim što su izvanredno očuvane, pronađene su u vrlo neobičnom kontekstu i pokazuju raznolike i kulturološke elemente", rekla je Christina Warinner, izvanredna profesorica antropologije na Sveučilištu Harvard.
"Pronašli smo jak dokaz da oni zapravo predstavljaju genetski visoko izoliranu lokalnu populaciju", rekla je Warinner koja je voditeljica grupe znanstvenika za evolucijsku antropologiju na Institutu Max Planck i autorica je studije objavljene u časopisu Nature.
Iako su bili izolirani, primjećuje se da su bili otvoreni idejama i novim tehnologijama svojih susjeda stočara, no istovremeno su razvijali kulturu koja je svojstvena samo njima, rekla je antropologinja o najstarijim mumijama pronađenim na ovom prostoru koje su stare između 4800 i 5 tisuća godina.
Mumije su izravni potomci skupine koja je nekoć bila široko rasprostranjena tijekom ledenog doba, ali je nestala do kraja tog doba - prije oko 10.000 godina.
Drugi genetski uzorci s daljeg sjevera u Xinjiangu pokazali su da su se ljudi koji su došli pomiješali s različitim populacijama iz brončanog doba u regiji.
U brončano doba, "ovo je bilo područje nevjerojatnih raskrižja. Došlo je do živog miješanja sjevera, juga, istoka i zapada unatrag čak 5000 godina", rekao je Michael Frachetti, profesor antropologije na Sveučilištu Washington u Saint Louisu, koji nije bio uključen u studiju.
"Nije nužno da genetika uvijek ide ruku pod ruku s kulturnom ili jezičnom razmjenom", rekao je. "Ljudi uvijek mogu usvojiti nove tehnike, bilo da se radi o poljoprivredi ili obradi metala iz drugih skupina, ili promijeniti svoje pogrebne običaje, bez kretanja stanovništva ili prometa", zaključio je Frachetti.
Dok DNA otkrića pokazuju zanimljive detalje o mumijama, ovo istraživanje sigurno neće imati završnu riječ. Frachetti je rekao da su drevni genetski uzorci iz ove regije još uvijek relativno rijetki te je moguće da će pronaći druge genetske utjecaje s Himalaje ili Tibeta.
"Oni zakapaju svoja tijela u čamce, a nitko drugi to ne radi. To znači da je ta tradicija i dalje jedna od najvećih enigmi ove pustinjske populacije, koja je posljednja zajednica na svijetu koja to čini", rekao je Frachetti.