Prije četiri godine tek izabrani predsjednik Donald Trump oko 2.30 ujutro po lokalnom vremenu spustio se niz pokretne stube svog tornja na Petoj aveniji kako bi s oduševljenim mnoštvom proslavio pobjedu u Wisconsinu koja mu je donijela 270 elektorskih glasova potrebnih za Bijelu kuću. Međutim, ove godine pobjednika bismo mogli čekati malo dulje. Optimističniji analitičari najavljuju da se radi o danima, dok oni pesimističniji spominju i tjedne.

Zbog okolnosti u kojima se ove godine odvijaju predsjednički izbori u SAD-u službeni rezultat mogli bismo čekati i do kraja studenoga. Ove se godine zbog pandemije covida-19 očekuje da bi 80 milijuna Amerikanaca moglo glasati dopisnim putem kako bi izbjegli nepotreban odlazak na birališta.

Nedostatak volontera na biralištima jedan je od najvećih ovogodišnjih izazova jer su taj posao inače obavljali umirovljenici koji se više nisu spremni nepotrebno izložiti zarazi virusom koji je odnio više od 210.000 američkih života. Naime, prema procjenama epidemiologa, svaki djelatnik na biračkim mjestima tijekom izbornog dana stupi u kontakt s oko 700 građana, zbog čega su brojni volonteri zaključili da bi njihov angažman tijekom svjetske pandemije bio igranje ruskog ruleta.

Maryland je tako još u srpnju najavio da im nedostaje najmanje 14.000 volontera, a u Georgiji ih manjka i do deset tisuća. Brojne savezne države su početkom rujna raspisale natječaj za volontere, koje su pokušali pronaći među javnim dužnosnicima i politički angažiranim tinejdžerima, a New Jersey je otišao i korak dalje pa je za izborni dan angažirao 120 vojnika Nacionalne garde.

Financijska injekcija

Dopisne listiće trebala bi pravodobno dostaviti federalna pošta, koja se i prije pandemije koronavirusa i ekonomskog kraha države našla u ozbiljnim financijskim problemima.

Dug veličine BDP-a jedne Mađarske bio je povod stezanja remena operativnih troškova državne tvrtke, zbog kojih je došlo do kašnjenja dostave u 48 od ukupno 50 saveznih država. Američki je predsjednik blokirao dodatnu financijsku injekciju iz federalne blagajne kojom bi se spriječila eventualna kašnjenja, a uz to je poznat i kao veliki protivnik dopisnog načina glasanja, unatoč tome što ga već godinama i sam koristi.

Do 2020. su samo države američkog Zapada svojim građanima omogućavale dopisno glasanje bez valjanog razloga, ali su ove godine i druge države promijenile svoje kriterije, navodeći pandemiju kao univerzalno opravdanje za sve registrirane birače.

No, većina tih država dosad je imala vrlo ograničen susret s obradom dopisnih listića, zbog čega bi tijekom naglog povećanja moglo doći do komplikacija, a time i kašnjenja.

Biračka mjesta

Obradu dopisnih listića dodatno komplicira činjenica da se u svakoj od pristiglih kuverti nalazi potpis birača koji se treba unijeti u bazu podataka kako bi se provjerila njegova valjanost.

Također, većina saveznih država nije dopuštala otvaranje i obradu listića prije zatvaranja biračkih mjesta. Birališta se zatvaraju prvo na Istočnoj obali SAD-a, u 19 sati po lokalnom vremenu, a vodeći mediji oko 20 sati temeljem izlaznih anketa proglase neslužbenog pobjednika u saveznim državama u kojima je razlika dovoljno velika da ne ulazi u statističku pogrešku.

U tom će trenutku biti moguće predvidjeti koji je kandidat osvojio više glasova na nacionalnoj razini, tzv. popularni glas, kojim se prema američkom Ustavu ne bira predsjednik zemlje. Vrlo lako moglo bi se dogoditi, baš kao što je bio slučaj i 2016. te 2000., da u vodstvu cijele večeri bude osoba koja ne uspije osvojiti ključeve Bijele kuće.

Demokratski kandidat Joe Biden potvrdio je da će prihvatiti rezultat izbora, ali je napomenuo da će to učiniti tek kad se obrade svi listići, što je 2016. godine, kada je samo četvrtina Amerikanaca koristila dopisno glasanje, trajalo punih mjesec dana.

Trump je već najavio da u slučaju poraza pitanje legitimiteta izbora planira staviti na stol Vrhovnog suda na kojem trenutačno, ako Amy Coney Barrett ne bude imenovana do 3. studenoga, sjedi samo osam sudaca: pet konzervativnih i tri liberalna. Vrhovni je sud odlučivao o ishodu i 2000. kada je Al Gore izgubio Floridu, a time i izbore, za samo nekoliko stotina glasova.