POPRIŠTE ŠPIJUNSKE PRIČE

‘Možda i 30 posto osoblja u ruskoj ambasadi u Berlinu zapravo čine zaposlenici tajnih službi‘

Uhićeni špijun iz britanskog veleposlanstva Rusima je vjerojatno prodao podake o antiterorističkoj borbi
 John Macdougall/AFP

Živio je u Potsdamu, odatle se svakog jutra vozio u berlinsku Wilhelmstraße, u zgradu britanskog veleposlanstva u Njemačkoj. Mjesecima su ga pratili britanski i njemački špijuni. Snimili su ga kako se sastaje s Rusom. Predao mu je kuvertu, u zamjenu za novac.

Vjeruje se da je djelovao sam.

Berlin je ponovno poprište klasične špijunske priče, kao da zid nije pao i da Hladni rat nikad nije završio. Njemačka policija uhitila je Britanca zaposlenog u britanskom veleposlanstvu u Berlinu zbog sumnje da je špijunirao za ruske obavještajne službe. Specijalci njemačke savezne policije BKA u utorak su u Potsdamu uhapsili Davida Smitha (57). Njemački državni odvjetnik objavio je da je David S. uhićen u utorak u 14.20 sati u svom stanu u Potsdamu. Pretraga stana i automobila trajala je od 23 do 4 sata ujutro, prenio je tabloid Bild.

Cyber špijunaža

Uhićeni Britanac nije diplomat, nego zaštitar, pa nema diplomatski imunitet. Sudit će mu se u Njemačkoj, po optužbi da je obavještajne informacije odavao Rusima u zamjenu za novac. S kim se susreo, kada ni gdje, istražitelji nisu objavili.

Stručnjak tajne službe prof. Wolfgang Krieger rekao je za Stern da su takvi događaji uobičajeni te kako se agenti još uvijek susreću uživo. Ne, nije tehnologija progutala sav stari špijunski svijet, nije se sve svelo samo na cyber špijunažu. Britanac se vjerojatno sastao sa zaposlenikom ruskog veleposlanstva. "Berlinsko veleposlanstvo Ruske Federacije posebno je veliko; procjenjuje se da možda 30 posto osoblja zapravo čine zaposlenici tajnih službi", kaže profesor Krieger.

Britanski MI5 u suradnji s njemačkim tajnim službama mjesecima je pratio Britanca na radu u Berlinu. Tereti ga se da je radio za rusku obavještajnu službu barem od studenoga 2020. Najmanje jednom predao je dokumente iz veleposlanstva u zamjenu za novac.

Scotland Yard

Prodane informacije imale su veze s borbom protiv terorizma, piše njemački tjednik Focus.

Njemački javni tužitelj rekao je da je uhićenje rezultat zajedničke istrage njemačkih i britanskih vlasti, prenosi londonski Times. Londonska policija objavila je da su u istragu bili uključeni i stručnjaci za borbu protiv terorizma Scotland Yarda.

Njemačke vlasti nastavit će istragu, uz suradnju s britanskim ekspertima iz protuterorističkog odjela Scotland Yarda, objavila je londonska policija.

Kazneno djelo

Dosadašnjom istragom došlo se do zaključka da je Britanac stupio u kontakt s Rusima kako bi dobio novac, a ne zbog ideološke bliskosti. "Barem je jednom prilikom predstavniku ruske obavještajne službe prenio dokumente do kojih je došao tijekom svog profesionalnog djelovanja. U zamjenu za te informacije, osumnjičeni je primio trenutačno nepoznatu količinu gotovine", prenijeli su istražitelji.

O kojim dokumentima je riječ? Njemački i britanski stručnjaci to još istražuju, no vjeruje se da nije imao pristup visoko povjerljivim podacima, s obzirom na to da je riječ o zaštitaru. Procurilo je tek da se dokumenti koje je prodao Rusima odnose na britanske protuterorističke aktivnosti.

Susjedi Davida Smitha u Potsdamu rekli su da se u moderni stambeni blok uselio prije četiri godine. Svako jutro odlazio je svojom Ford Fiestom i kasno se vraćao. Jedna žena s njim je živjela nekoliko godina, ali već neko vrijeme je ne viđaju, rekli su za Bild. Susjedi su ga vidjeli kao pristojnog tipa: uvijek je bio nasmijan, uvijek je pozdravljao susjede.

Peter Forbes Ricketts, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost i bivši predsjednik obavještajnog odbora britanske vlade, kaže da je berlinski slučaj podsjetnik da Rusi još uvijek koriste klasične špijunske metode. Ruska obavještajna prijetnja ponovno je porasla, svi su zabrinuti zbog ruskog hakiranja, rekao je lord Ricketts. No sada se vidi da je potrebna budnost, ne samo u području cyber sigurnosti, nego i oko klasičnog špijunskog djelovanja.

Cressida Dick, policijska komesarka londonske Metropolitanske policije, izjavila je da su britanski detektivi nekoliko mjeseci surađivali s Nijemcima. "Nastavit ćemo blisko surađivati ​​s njima i u idućoj fazi, podržat ćemo svako suđenje, gdje god to bilo", istaknula je. Britanci zasad neće tražiti izručenje.

Smith se pojavio pred njemačkim saveznim sudom u Karlsruheu. Optužen je prema njemačkom zakonu za špijuniranje, određen mu je pritvor. Nijemci su poručili da će mu se suditi u Njemačkoj te kako neće biti izručen Velikoj Britaniji.

Britanski dužnosnici vjerojatno neće tražiti izručenje, zbog zastarjelog britanskog zakona protiv špijunaže, piše Times. Jedan izvor lista rekao je kako je možda bolje da uhićeni zaštitar ostane u Njemačkoj: "Tamo imaju snažne ovlasti da osumnjičene mnogo duže zadrže u pritvoru".

Bivši čelnik MI5 Andrew Parke prije godinu dana upozorio je na zastarjelo britansko zakonodavstvo za borbu protiv neprijateljske špijunaže. Zakon o službenim tajnama nije mijenjan od 1989. godine, primjenjeniji je Drugom svjetskom ratu nego današnjim uvjetima, piše Times.

Primjerice, kažnjivo je predati stranoj državi "skicu, plan, model, bilješku ili tajnu službenu lozinku i kodnu riječ", ali ne i dokument, što je pojam koji bi mogao obuhvatiti puno toga. Da je britanski zaštitar proslijedio Rusima podatke o diplomatskom osoblju, ili o Wi-Fi sustavu u britanskoj ambasadi u Berlinu, to mu u Velikoj Britaniji ne bi nužno bilo kazneno djelo.

Rusija poslala oko 200 agenata pod krinkom diplomatske službe u mjesta širom Njemačke

Čini se da Rusija pojačava špijunske aktivnosti u Njemačkoj. Ruske tajne službe poslale su oko 200 agenata u Njemačku, od Frankfurta do Berlina, gdje bi špijuni, uglavnom prerušeni u diplomate, trebali skupljati obavještajne podatke iz politike, vojske, biznisa i medija, objavio je prije dva mjeseca magazin Focus, pozivajući se na analizu njemačkog Saveznog ureda za zaštitu Ustava.

Ruski agenti trebali bi, prema njihovim informacijama, djelovati većinom iz zaštite diplomatsko-konzularnih ruskih misija u Berlinu, Leipzigu, Frankfurtu, Münchenu i Hamburgu.

Posebnu pozornost na djelatnosti ruske obavještajne službe privuklo je prošlogodišnje ubojstvo čečenskog disidenta Zelimkhana Khangoshvilija, ubijenog u parku Tiergarten u središtu Berlina. Vjeruje se da je Čečena ubio pripadnik ruske tajne službe.

Svako malo otkrije se negdje u Njemačkoj ruski špijun. U lipnju je ruski znanstvenik uhapšen na Sveučilištu u Augsburgu zbog navodnog prenošenja tajni u Moskvu. Znanstvenik Ilnur N. (29) optužen je da je od početka listopada 2020. radio za jednu rusku tajnu službu. Najmanje triput se susreo s ruskim špijunima, tvrde njemačke vlasti.

U veljači je uhićen Jens F., 55-godišnji zaposlenik tvrtke koja je servisirala elektroničku opremu Bundestaga, jer je navodno ruskoj strani otkrio osjetljive podatke o zgradi Bundestaga.

Surađivao je s Rusima na vlastitu inicijativu, nije ga regrutirala ruska tajna služba, objavili su njemački tužitelji. Između kraja srpnja i najkasnije početka rujna 2017. uhićeni je odlučio proslijediti podatke ruskoj vojnoj obavještajnoj službi GRU. U skladu s time, poslao je CD-ROM zaposleniku u ruskom veleposlanstvu u Berlinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:40