"Srijeda 16. ožujka bit će dan srama i propasti zapadne ratne propagande", rekla je ironično glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, komentirajući na svom Telegram kanalu američke najave da će rat u Ukrajini početi baš tog dana. "Joeu Bidenu bilo bi najbolje da se pokrije ušima", sukus je komentara i likovanja većine ruskih prorežimskih medija o najavama moguće ruske intervencije na Ukrajinu.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da će "pucati na svaki strani ratni brod" koji povrijedi njihove teritorijalne vode oko Krima (podsjetimo, one su vrlo sporne jer Zapad ne priznaje rusku aneksiju Krima), ali i da će nakon završenih vojnih vježbi u Južnom vojnom okrugu, uz ukrajinsku granicu, biti povučeni u svoje vojarne, ali ne zna se odnosi li se to na onih od 125 do 150 tisuća vojnika raspoređenih već mjesecima uz ukrajinsku granicu, odnosno hoće li se i taj dio stacionirane vojske koja se, navodno, razmjestila u "ofenzivnu formaciju" također povući.
No, iako se dio vojske povlači, ipak je objavljeno da će ruske snage koje sada sudjeluju u manevrima "Saveznička odlučnost" u Bjelorusiji tamo nakon završetka i ostati, do daljnjega. Ukrajinski mediji navode da se oni nalaze niti 200 kilometara zračne linije od Kijeva. Mnogi ruski vojni analitičari i politolozi po medijima daju svoje analize o mogućem ratu te nabrajaju neke svoje moguće scenarije koji idu od toga da "rata neće biti" do onih koji kažu da bi "moglo do njega doći, ali samo na istoku Ukrajine".
Ruski mediji: SAD provodi 'ratnu histeriju'
Ruski mediji najviše se obrušavaju na SAD kao onoga tko predvodi "ratnu histeriju". Sergej Stokan, jedan od glavnih komentatora moskovskog Komersanta, kaže da je "priča s ruskom invazijom - američka priča, a ne ni ruska, ni ukrajinska, ni europska". Andrej Kolesnikov iz moskovskog Carnegie centra kaže da "ne vidi niti jedan racionalni argument u korist rata", no očito misleći na Vladimira Putina, ali ne izgovarajući njegovo ime, kaže kako je "dovoljna emocija jednog čovjeka da sva racionalna konstrukcija bude srušena u jednom trenutku - odlukom idemo u rat".
Inače, i neki drugi ruski analitičari i strani kremljolozi uvjereni su da će odluku o Ukrajini donijeti Putin osobno te da sve ovisi samo o njemu. U moskovskom Komersantu umirovljeni general pukovnik Leonid Ivašov iz Instituta za geostrateške analize kaže da u fokusu ruske pažnje i traženja sigurnosnih jamstava nije samo Ukrajina. General Ivašov navodi da su vojne vježbe koje provode i jedni i drugi "zabrinjavajući znak" te da je kriza na svom vrhuncu, a nitko ne želi popustiti da ne bi ispalo da se povlači pred prijetnjama onog drugog. Zanimljiva je i njegova opaska o ponašanju Pekinga.
"Kina podgrijava suparništvo i sučeljavanje, a cijelo vrijeme je po strani", kaže general Ivašov. Naime, ruski mediji uglavnom govore o podršci Kine Rusiji, o njihovu savezništvu te da je Peking izjavio da se protivi "širenju NATO-a na istok". Neki zapadni analitičari smatraju pak da Kina samo čeka "rusku invaziju" da bi onda ona lakše pokrenula svoju na Tajvan. Umirovljeni pukovnik Viktor Litovkin, koji radi kao vojni analitičar ruske agencije TASS, kaže pak da SAD sotonizira Rusiju kao "najvećeg neprijatelja", a s druge strane polako "okupira Europu" čije vlade naziva "vazalnim" u odnosu na Washington.
'Moguć manji lokalni rat'
No, pukovnik Litovkin kaže da on ipak ne "isključuje mogućnost 'malog' rata na istoku Ukrajine" ako Kijev pokuša napasti Donbas gdje, kako kaže, "živi više od 700 tisuća ruskih državljana", a ustavna obveza Moskve je da brani svoje građane.
Podsjetimo da je Rusija tijekom nekoliko posljednjih mjeseci podijelila državljanstva većini stanovnika paradržavnih tvorevina na istoku Ukrajine. Vladimir Čižov, ruski predstavnik u EU, također je rekao da će "Rusija priskočiti u pomoć svojim sugrađanima budu li ugroženi od Ukrajine".
Vladajuća putinovska stranka Ujedinjena Rusija podnijela je prijedlog ruskoj Dumi da se prizna neovisnost tih dviju separatističkih proruskih "narodnih republika", što je u Kijevu odmah protumačeno kao "odustajanje Moskve od Minskih sporazuma". I dok Komunistička partija traži glasovanje o priznavanju te da se prijedlog uputi Putinu na "potpis", zastupnici Ujedinjene Rusije su malo oprezniji, oni bi prije tražili "mišljenje ministarstva vanjskih poslova", ali čini se da će sve to uskoro pred Putina.
Istodobno, sve više zemalja poziva svoje državljane da napuste Ukrajinu, ali i odmetnutu moldavsku pokrajinu Pridnjestrovlje, a američka ambasada u Kijevu se izmjestila u Lavov, kao i njemački konzulat iz grada Dnjepra. Aleksandar Koc, ratni reporter tabloida Komsomolska pravda, kaže pak kako bi se na kraju rješenje ukrajinskog pitanja moglo dogovoriti između Moskve i Washingtona, i to, kaže, "možemo se nadati najfantastičnijim scenarijima i dogovorima" - podjelom zemlje ili na sfere utjecaja. Potpukovnik Litovkin nadalje kaže da u slučaju ukrajinskog napada ruska vojska "može prijeći na područje Donbasa" te to uspoređuje s rusko-gruzijskim ratom iz 2008. godine oko odmetnute pokrajine Južne Osetije.
'Rusija bi u slučaju rata puno više izgubila'
I Mihail Pogrebinski iz kijevskog Instituta politoloških istraživanja rekao je za ruske medije da "sveobuhvatnog rata neće biti", ali je po njemu "moguć manji lokalni rat" oko samoprozvanih neovisnih država. Direktor ruskog Vijeća za međunarodne odnose, Andrej Kortunov, tvrdi da ruski manevri uz ukrajinsku granicu nisu "sredstva agresije", nego obuzdavanje Ukrajine od moguće avanture "gruzijskog tipa", odnosno pokušaj odvraćanja Kijeva od napada na Donbas.
No, s druge strane Kortunov smatra da bi "Rusija u slučaju rata puno više izgubila" jer nije jasno što bi ona s tim dobila te da bi Rusija u potpunosti riješila "ukrajinski čvor" samo u slučaju "potpune okupacije zemlje", a to je, kaže Kortunov, u sadašnjim okolnostima potpuno nerazumno, ali i neostvarivo. Ruski mediji navode da predsjednik Putin i dalje želi diplomatskim putem riješiti situaciju te da je spreman na daljnje pregovore, razgovore i dogovore sa Zapadom.
"Ukrajina je samo dio opsežne teme jamstava naše sigurnosti i predsjednik Putin spreman je o tome voditi pregovore", kaže njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov, a neki mediji navode da bi uskoro ponovno moglo doći do susreta ruske i NATO-ove delegacije u Bruxellesu. Podsjetimo da su oni u siječnju proglašeni propalima.