Načelnik glavnog stožera izraelske vojske, general Aviv Kochavi, rekao je da bi povratak SAD-a u iranski nuklearni program bio pogreška. I da zbog toga izraelska vojska obnavlja svoje operativne planove moguće vojne operacije protiv Izraela.
Bivši američki predsjednik Donald Trump je 2018. godine izašao iz JCPOA (kratica za iranski nuklearni program) tvrdeći da je riječ o lošem sporazumu i pokrenuo operaciju ‘maksimalnog pritiska’ na Iran za koju je očekivao da će rezultirati odlukom Teherana da pristane na pregovore o novom sporazumu.
To se nije dogodilo, a predsjednik Joe Biden je dao do znanja da je sklon povratku u JCPOA. Ali je Antony Blinken, američki državni tajnik, u utorak rekao da je SAD “još daleko” od odluke o povratku u iranski nuklearni sporazum te da treba vidjeti što je Iran učinio. General Kochavi je rekao da bi Iran već bio u posjedu nuklearne bombe da se “sporazum iz 2015. godine materijalizirao”, prenosi Ha’aretz. Što bi, dodao je, dovelo do “nuklearizacije Bliskog istoka”. Nije tajna da nuklearne elektrane, kao prvi korak prema projektu stvaranja nuklearnog oružja, žele graditi Saudijska Arabija i Turska.
Pojačati pritisak
Prva zato što želi imati protutežu u odnosu na Iran, a druga kako bi otela Pakistanu primat jedine islamske zemlje s nuklearnim naoružanjem. General Kochavi se također založio za nastavak pritiska na Iran koji se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi koju su izazvale američke sankcije vraćene nakon izlaska iz JCPOA.
“U svjetlu razvoja događaja koji može dovesti do situacija u kojoj bi Iran bio na korak do stjecanja nuklearne bombe, dao sam instrukcije izraelskoj vojsci da pripremi nekoliko operativnih planova, uz postojeće, te da se na njima nastavi intenzivno raditi tijekom ove godine”. Ovome treba dodati da će se u Izraelu ove godine opet održati izbori na kojima premijer Benjamin Netanyahu želi zadržati vlast. On je poznat po raspirivanju straha za nacionalnu sigurnost prije izbora. Pri čemu ne smijemo smetnuti s uma da Iran i dalje zagovara politiku uništenja Izraela, ne nužno fizički kako je to tvrdio bivši predsjednik Mahmud Ahmadinedžad. I na tom planu računa na punu suradnju palestinskog pokreta Hamas iz pojasa Gaze i libanonskog Hezbolaha.
Početkom prošlog desetljeća u nekoliko su navrata bile zabilježe vježbe izraelskog zrakoplovstva koje su se tumačile kao priprema za napad na iranska vojna postrojenja. U lipnju 1981. godine izraelski su zrakoplovi razorili gradilište iračkog nuklearnog postrojenja, a 2007. godine sirijskog. No, iranski je nuklearni program bitno rašireniji, na više lokacija, a na nekima od njih duboko ukopan u zemlju.
Uzdrmani Iran
Iran je u ovu godinu ušao ozbiljno uzdrman pandemijom koja odnosi brojne živote i nastavkom ekonomske krize pa gotovo panično traži od Bidena da što prije ukine sankcije. No, Iran ove godine čekaju i predsjednički izbori u lipnju na kojima je izgledna pobjeda nekog od kandidata tvrde struje. Situacija se pak na regionalnoj razini bitno promijenila. Izrael je sklopio sporazume o priznanju i diplomatskim odnosima s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom, Saudijska Arabija čeka pravi trenutak za takav potez, a prestala je i blokada Katara koju je vodio Rijad. Stvorena je tako sada i formalna alijansa koja Iran smatra najvećom regionalnom prijetnjom, a riječ je o bitno bogatijim i stabilnijim zemljama od Irana.
Bilo kakav vojni sukob Izraela i/ili arapskih zemalja s Iranom imao bi globalne posljedice jer bi se u njega posredno uključile sve velike sile i vrlo brzo bi došlo do prelijevanja sukoba na Irak i Afganistan s posljedicama o kojima je bolje na razmišljati.