Čelnik francuske krajnje desnice Jordan Bardella rekao je da bi, ne daju li birači njegovoj stranci apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima, odbio kad bi mu se pružila prilika da postane premijer.
Istraživanja javnog mišljenja upućuju na to da bi Bardellin euroskeptični, antiimigracijski Nacionalni skup (RN) mogao pobijediti na izborima 30. lipnja i 7. srpnja, nakon odluke predsjednika države Emmanuela Macrona koji je nedavno dobio odluku o raspuštanju parlamenta. No apsolutna većina koja bi zajamčila mogućnost upravljanja i donošenja zakona za ovu stranku bez saveznika je vjerojatno nemoguća.
"Budem li sutra u poziciji da me imenuju u premijerov ured, a ne dobijem apsolutnu većinu francuskih državljana, odbit ću imenovanje", rekao je Bardella Francuskoj 2 TV u utorak navečer.
Nacionalni savez ranije je najavio da bi 28-godišnji Bardella bio njihov izbor za premijera, a ne dugogodišnja čelnica stranke Marine Le Pen, koja je njihov kandidat za predsjedničke izbore 2027.
"Poručujem Francuzima da mi je, kako bih mogao djelovati, potrebna apsolutna većina. Premijer s relativnom većinom ne može promijeniti stvari, dakle, ne bih mogao djelovati u svakodnevnom životu Francuza kad je posrijedi politika naše države", rekao je u srijedu novinarima Bardella.
Macronova centristička stranka vodi manjinsku vladu otkad je osvojila većinu mjesta, no prije dvije godine izgubila je apsolutnu većinu. No ovaj put moglo bi biti teže voditi manjinsku vladu, jer istraživanja javnog mišljenja smatraju da će parlament biti podijeljen u tri skupine - krajnju desnicu, Macronovu centrističku skupinu i lijevi savez.
Francuski ustav propisuje da predsjednik imenuje premijera, no ne kaže koje kriterije pritom treba koristiti, a to znači da je pred Macronom niz opcija.
Ako Nacionalni savez pobijedi na izborima bez apsolutne većine, ali ne bude želio voditi vladu, Macron bi mogao premijersko mjesto ponuditi drugoj najvećoj stranci ili pokušati sastaviti koaliciju mainstream stranaka.
Bez obzira na to kakav će biti konačan scenarij, analitičari smatraju da postoji rizik od političke "paralize".
Po ustavu se novi parlamentarni izbori ne mogu održati još godinu dana, tako da ponavljanje izbora nije opcija.