Kompanija Moderna i američki Nacionalni institut za zdravlje (N.I.H.) u žestokom su sporu oko toga tko polaže pravo na patent za ključne komponente Moderninog vrlo moćnog cjepiva protiv koronavirusa.
U pozadini je spora, dakako, novac, jer će njegov ishod odrediti dugoročnu distribuciju cjepiva kao i milijarde dolara prihoda od njegove prodaje.
Cjepivo koje se koristi i u Hrvatskoj nastalo je u višegodišnjoj i vrlo uspješnoj suradnji Moderne i N.I.H.-a zbog čega se u početku primjene nazivalo "N.I.H. - Moderna Covid 19 cjepivo", javlja New York Times. Iz Instituta tvrde kako je u to vrijeme troje njihovih vodećih znanstvenika, direktor centra dr. John R. Mascola, nedavno umirovljeni dr. Barney S. Graham, i dr. Kizzmekia S. Corbett, koja je trenutno na Harvardu, radilo s Moderninim stručnjacima na izradi cjepiva te bi trebali imati pravo na patent. U Moderni se s time ne slažu. U srpnju je kompanija Američkom uredu za patente i žigove izjavila kako "u dobroj vjeri, smatramo da ove osobe nisu izumitelji cjepiva", a u prijavi za patentno rješenje naveli su niz svojih zaposlenika, kao jedine zaslužne za razvoj cjepiva.
Morat će na sud
Spor traje već više od godine dana, a spomenuti podnesak iznenadio je vodstvo Instituta. Još nije potvrđeno što će Ured za patente i žigove poduzeti, no njihova je uloga samo, javljaju mediji, da utvrde je li patent odobren. Ako se dvije strane ne dogovore, sve će morati završiti na sudu, u bitci za koju se već može pretpostaviti da će biti skupa i prljava.
NY Times ističe kako se ne radi samo o egu ili taštini znanstvenika. Ako se troje znanstvenika nađe među izumiteljima cjepiva, to će američkoj vladi omogućiti mnogo veći utjecaj na proizvodnju te će moći određivati u kojim će se tvrtkama cjepivo proizvoditi, što bi moglo utjecati i na to koje će zemlje dobiti pristup cjepivu. U isto vrijeme, to bi im omogućilo da zaštite tehnologiju proizvodnje, što bi donijelo višemilijunske iznose u državne blagajne. Američke vlasti frustrirane su jer smatraju da Moderna ne poduzima dovoljno kako bi se cjepivo distribuiralo siromašnijim zemljama. Kompanija je dosad dobila više od deset milijardi dolara poreznih obveznika za razvoj cjepiva, a već ima narudžbi u vrijednosti 35 milijardi dolara.
Mascola, Gramah i Corbett odbili su komentirati spor, no njegovo su postojanje potvrdile i Moderna i N.I.H.
- Institut se ne slaže sa stavovima Moderne - rekla je glasnogovornica Kathy Slover navodeći kako odbijanje priznavanja zasluga N.I.H.-ovih znanstvenika ozbiljno narušava suvlasničke interese Instituta u postupku patentiranja cjepiva. Njezina "protivnica", glasnogovornica Moderne Collen Hussey uzvraća kako kompanija itekako cijeni doprinos tih znanstvenika, ali objašnjava kako su isključeni iz postupka dobivanja patenta jer su "isključivo Modernini znanstvenici naposljetku stvorili cjepivo" te su tako i navedeni u svim dokumentima.
Znanstvenici upoznati sa situacijom kažu da se sve može protumačiti kao Modernina izdaja.
Intelektualni portfelj Moderne
John P. Moore, profesor mikrobiologije i imunologije sa Sveučilišta Cornell kaže kako se radi o pitanju poštenja i morala, dodajući kako su te dvije strane godinama prije dobro surađivale na razvoju proizvoda.
NY Times ističe kako je, što je tipično u farmaceutskoj industriji, Moderna diljem svijeta zaštitila mnogo patenata koji se tiču različitih aspekata proizvodnje cjepiva protiv covida. Stručnjaci smatraju da je patentiranje cjepiva imalo izuzetan značaj na "intelektualni portfelj" tvrtke. Najznačajniji je patent koji se odnosi na korištenje genetskog materijala, tzv. glasničkog RNK, koji čini da naše stanice stvore dio proteina koronavirusa na koji će naš imunološki sustav reagirati i stvoriti protutijela.
List navodi kako je javnost o svemu dosad bila malo obaviještena, no Bidenova administracija je nezadovoljna jer Moderna nije učinila ništa kako bi cjepivo bilo dostupnije siromašnim zemljama, a u isto vrijeme generira golem profit. Aktivisti traže od vlasti da Modernu natjeraju na dijeljenje formule i tehnologije proizvodnje drugim kompanijama koje bi cjepivo mogle proizvoditi jeftinije u drugim zemljama, no vladini dužnosnici uzvraćaju kako nemaju ovlasti za to.
Prošle godine lobistička grupa Public Citizen pisala je direktoru N.I.H. dr. Francisu S. Collinsu, apeliravši da hitno razjasni ulogu Instituta u razvoju cjepiva te da objasni što namjerava učiniti kako bi osigurao da doprinos američkih javnih znanstvenika bude javno prepoznat. Nisu dobili odgovor.
- Ne radi se samo o pravu na hvalisanje, nego i o distribuciju. Patenti stvaraju monopole, a u pandemiji je zastrašujuća ideja da bi mogle postojati monopolističke tvrtke koje će upravljati tehnologijom koja spašava ljudske živote - kaže Zain Ruzvi iz organizacije.
Napominju da bi vladine agencije, kada bi Moderna priznala zasluge javnih znanstvenika, mogle bez Moderninog dopuštenja dijeliti tehnologiju s kompanijama i organizacijama širom svijeta, što bi povećalo broj dostupnih doza. Moderna je rekla da neće inzistirati na patentu dok traje pandemija. No, dozvola američke vlade mogla bi mnogo čvršće garantirati nastavak proizvodnje cjepiva u drugim tvrtkama i nakon pandemije.
No, čak i s tom dozvolom, druge će kompanije teško moći proizvoditi cjepivo bez razmjene znanja Moderninih znanstvenika.
- Patentna licenca je samo jedan dio vrlo velike slagalice. Ona ne gradi tvornice i ne obučava radnike - kaže stručnjak za biotehnološke patente s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Illinoisu Jacob S. Sherkow.
No, patent bi kompaniji mogao omogućiti da opravda golema ulaganja u razvoj cjepiva te da opravda svoje cijene doza.
- Moderna želi ekskluzivna prava na cjepivo. Žele biti jedina organizacija koja odlučuje kako se mRNA-1273 cjepiva rade, gdje se proizvode, tko ih pravi te po kojoj se cijeni prodaju. Suvlasništvo nad izumom prijetnja je toj, apsolutnoj kontroli nad proizvodom - objašnjava Christopher Morten s Pravnog fakulteta u Kolumbiji, stručnjak za farmaceutsko patentno pravo.
Najveća prodaja u povijesti
Times ističe kako je Moderna mlada kompanija koja donedavno nije imala nijedan proizvod na tržištu, a koja je preko noći postala nevjerojatno bogata. Samo ove godine dobit im se procjenjuje na oko 18 milijardi dolara, za iduću godinu već imaju sklopljene ugovore vrijedne 20 milijardi dolara. Prodaja njihovih cjepiva najveća je prodaja nekog medicinskog proizvoda u povijesti. Dr. Graham, koji je prije umirovljenja bio zamjenik ravnatelja Centra za istraživanje cjepiva, svoj rad na koronavirusima počeo je još prije pandemije novog koronavirusa. Još 2017. vodio je tim koji je shvatio kako stabilizirati proteine koronavirusa prije nego što zahvate druge stanice.
Ta tehnologija ključna je za razvoj brojnih cjepiva protiv SARS-CoV-2 virusa, uključujući cjepiva Moderne i njihove glavne konkurencije, tvrtke Pfizer/BioNTech. No, druge su kompanije poput Pfizera priznale i platile licencu na ta otkrića, Moderna nije. Iz Moderne to nisu htjeli komentirati medijima.
Ipak, otkrilo se kako su se već u siječnju prošle godine znanstvenici Moderne i Instituta udružili kako bi odgovorili na krizu. U Moderni tvrde kako se radi o slučajnosti u kojoj su i jedni i drugi znanstvenici simultano došli do važnih otkrića.
- Imali smo dva tima koji su paralelno radili i neovisno jedan o drugom otkrili isti genetski obrazac - kažu. Stephanie Bancel iz kompanije nakon otkrića cjepiva rekla je kako su koristili informacije Instituta, no kasnije se povukla i rekla kako je tehnologija cjepiva otkrivena isključivo zahvaljujući znanstvenicima Moderne.
Postupak je nadgledao čak i dr. Anthony Fauci, vodeći američki stručnjak za koronavirus i imunologiju, koji je nakon otkrića cjepiva rekao kako je to rezultat rada znanstvenika N.I.H.
Institut je pod paljbom kritičara koji smatraju da nije učinio dovoljno kako bi zaštitili svoje intelektualno vlasništvo.
- Institut je očito grubo iskorišten od strane farmaceutske industrije, kaže James Krellenstein iz lobističke grupe PrEP4All.