MOĆNIK SE OBOGATIO NA RUPI U ZAKONU George Soros sada mora platiti 6,7 milijardi dolara poreza!

George Soros dugo je bio jedan od najglasnijih pristaša povećanja poreza ultrabogatima, a sada će imati veliku priliku da s riječi prijeđe na djela.

Prema izračunu Bloomberga, koji se poziva na javno dostupne informacije irskih regulatora, poznatom svjetskom investitoru račun za porez trebao bi iznositi vrtoglavih 6,7 milijardi dolara.

Soros je, čini se, godinama koristio rupu u zakonu odgađajući plaćanje poreza na naknade svojih klijenata, a ušteđeni novac reinvestirao u svoj hedge fond gdje se dalje plodio. Do kraja 2013. Sorosov fond za menadžment zaradio je 13,3 milijarde dolara upravo zahvaljujući odgodi plaćanja, tvrdi Bloomberg.

Sve do 2008. Soros je bez problema mogao odgađati plaćanje poreza. No, te je godine američki Kongres zatvorio rupu u zakonu te naredio menadžerima da sva svoja dugovanja državi podmire najkasnije do 2017. godine.

Financijske spekulacije

U slučaju onih čije je sjedište, poput Soroseva, u New Yorku, radi se o 39,6 posto federalnog poreza, 12 posto gradskih i saveznih pristojbi te 3,8 posto za zdravstvo odnosno Obamacare, prema riječima Andrewa Needhama, računovođe iz tvrtke Cravath, Swaine & Moore. Soros, čija se imovina procjenjuje na 28,8 milijarde dolara, trebao bi platiti 6,7 milijardi dolara. Jedan od razloga što je Soros uspio izbjeći plaćanje poreza i nakon donošenja zakona jest to što je dio svoje imovine preselio u Irsku.

Poznati mađarsko-židovski investitor bogatstvo je stekao spekulacijama na financijskom tržištu. Emigrirao je iz Mađarske i počeo karijeru u New Yorku, a njegov veliki proboj dogodio se 1992. spekuliranjem da će Velika Britanija morati devalvirati funtu. Zaradio je milijardu dolara. Svoj fond Quantum Endowment osnovao je 1973. s 12 milijuna dolara od ulagača, najvećim dijelom bogatih Europljana, i odmah je počeo ulagati svoj udio u profitima svojih klijenata.

20 posto profita

U to vrijeme ništa u američkom zakonu nije sprečavalo menadžere da odgađaju uzimanje naknada od ulagačkih profita te ostavljaju novac u fondovima gdje se dalje plodio neoporezivan. No, to nije bila opcija za fondove sa sjedištem u SAD-u jer ako menadžeri nisu uzimali svoje naknade, klijenti ih nisu tražiti povrat poreza.

Ipak, menadžeri hedge fondova mogli su zaobići tu prepreku otvarajući paralelne off-shore fondove za investitore koji nisu bili podložni oporezivanju u SAD-u i nije im bilo važno odgađaju li menadžeri plaćanje poreza na naknade. Na taj su način naknade, koje su obično obuhvaćale dva posto uloga investitora i 20 posto profita od ulaganja, mogle rasti sve dok ih menadžeri ne bi povukli iz fonda.

Počeo s 12 milijuna

Prednosti odgode plaćanja poreza izračunao je za Bloomberg Vyacheslav Fos, profesor na Sveučilištu Illinois. Prema njegovu izračunu, menadžer poput Sorosa, koji je počeo s 12 milijuna uloga od investitora, uzimao 20 posto profita i ostatak novca dalje investirao tijekom 40 godina, zaradio bi 15,9 milijardi dolara. Da je isti menadžer platio federalne, državne i lokalne poreze prije daljnjeg investiranja, njegova bi zarada bila znatno manja - 2,4 milijarde dolara.

Cvjetanje industrije

Upravo zahvaljujući ovoj mogućnosti industrija hedge fondova je procvjetala, a taktika je došla pod lupu Kongresa 2007. godine. U listopadu 2008. godine tadašnji predsjednik George W. Bush potpisao je zakon i zatvorio rupu u zakonu.

Zakon je uključivao iznimku u slučaju kompanija sa sjedištem izvan SAD-a koje su bile podložne lokalnim porezima. Tjedan dana prije potpisivanja zakona Soros je osnovao novu kompaniju u Irskoj. Quantum Endowment prenio je odgođene naknade te dio imovine i kapitala u novu kompaniju Quantum Endowment Irska.

U međuvremenu se Soros pridružio kolegi milijarderu i investitoru Warrenu Buffettu te javno zatražio od Kongresa da podigne poreze na nasljedstvo. Također je 2011. objavio da je donirao više od osam milija.

Potencijalni porezni udarac mogao bi ublažiti donirajući novac svojim fondacijama, ali to bi samo djelomično smanjilo porezni račun. Tako Soros ima do 2017. da pokuša smisliti neki drugi način da ne ostane bez četvrtine imovine, ali najmanje četiri odvjetnika specijalizirana za poreze rekla su za Bloomberg kako nema načina da menadžeri izbjegnu račun koji im na naplatu stiže 2017. godine. Soros nije želio komentirati napise Bloomberga.