I dok su zapadne zemlje od završetka hladnog rata drastično smanjivale izdatke za obranu, Južna Koreja je zbog svoje nepovoljne geopolitičke situacije posljednjih desetljeća morala neprestano investirati u vojnu infrastrukturu zbog čega je postala jedan od vodećih ponuđača vojne opreme te je spremno odgovorila na tržišni vakuum koji je nastao nakon početka invazije na Ukrajinu.
Štoviše, u samo godinu dana od prodaje oružja i vojne opreme uspjela je uprihoditi rekordne 17,3 milijarde dolara, a njezina obrambena industrija zabilježila je rast od čak 140 posto. S 2,8 posto udjela u globalnom tržištu, koliko je imala u razdoblju između 2017. i 2021., Južna Koreja bila je osma sila u prodaji vojne opreme, ali se smatrala najbrže rastućim izvoznikom oružja na svijetu.
Predsjednik Yoon Suk-yeol obećao je svoju zemlju do 2027. godine učiniti četvrtim najvećim izvoznikom oružja na svijetu, a tom su ambicioznom planu dodatni vjetar u leđa dali i unosni ugovori s Poljskom, Egiptom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koje je Južna Koreja u tom razdoblju finalizirala.
Hanwha Aerospace, najveći južnokorejski proizvođač oružja koji prema posljednjim podacima zauzima čak 55 posto globalnog tržišta, zbog povećanja potražnje već do sljedeće godine planira utrostručiti svoju proizvodnju. Kompanija, koja je 1970-ih godina dobila koncesiju vlade za proizvodnju granata i kopnenih mina, u 1990-ima profilirala se kao vodeća tvrtka za vojnu opremu srednjeg dometa.
Posebnost njihova poslovanja krije se u tome što kupcima, osim svojih proizvoda, nude i mogućnost transfera tehnologije te stručnog kadra kako bi dodatno ojačale i lokalnu infrastrukturu proizvodnje vojne opreme.
Cijeloj priči o tržišnom uspjehu Južne Koreje dodatnu dimenziju daje informacija da je Seul uspio u naizgled nemogućem: uspeti se na ljestvici glavnih ponuđača oružja i vojne opreme u doba najkrvavijeg sukoba od Drugoga svjetskog rata, a da pritom niti jednoj od zaraćenih strana svojim poslovanjem nije stao na žulj.
Iako je južnokorejska vlada, nedugo nakon invazije na Ukrajinu, oštro osudila potez Kremlja, a predsjednik Yoon Suk-yeol javno se obvezao štititi vrijednosti poput slobode i vladavine prava, Seul u svojoj podršci napadnutoj Ukrajini nije otišao i "korak dalje" direktno joj ponudivši svoje oružje.
Štoviše, kupcima svojih proizvoda naglašava jednu od ključnih stavki kupoprodajnih ugovora - krajnji korisnik južnokorejske vojne opreme može biti samo i jedino kupac. Iako je riječ o ugovornoj stavci koja postoji već dugi niz godina, ona je posebnu važnost dobila u kontekstu kada Seul pokušava spriječiti dodatno približavanje Moskve Pjongjangu.
Naime, Sjeverna Koreja je, uz Iran, jedna od rijetkih zemalja koje otvoreno simpatiziraju Putinov krvavi pohod u Ukrajini, zbog čega Rusija posljednjih mjeseci gleda kroz prste jačanju nuklearnog arsenala u toj zemlji. Južna Koreja se nada susjedima na sjeveru nametnuti oštrije sankcije, zbog čega će im trebati podrška Kremlja.
Vladimir Putin je toga svjestan, zbog čega je vladu u Seulu upozorio da će u slučaju izravnog naoružavanja Ukrajine "doći do narušavanja diplomatskih odnosa njihovih zemalja". Međutim, južnokorejsko je oružje, očekivano, ipak pronašlo put do ukrajinskih bojišta.
Većina samovoznih haubica Krab, koje je Varšava poslala Kijevu, sastavljena je od dijelova netom kupljenih južnokorejskih haubica K9, čime su se izbjegle stroge kontrole izvoza južnokorejske vojne opreme. Nadležna tijela nisu željela komentirati upit redakcije New York Timesa o svjesnosti kršenja kupoprodajnih odredbi koje su njihove proizvode dovele u Ukrajinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....