BRUXELLES - Još dok su se prebrojavali posljednji listići s izbora za Europski parlament, počele su spekulacije “tko će s kim”. Iako koaliranja unutar Europskog parlamenta nisu formalna, nego stvar dogovora, ipak su bitna.
Veliki gubitnik ovih izbora nesumnjivo je europska ljevica, a dominantna ostaje Europska pučka stranka desnog centra.
Dobar rezultat liberala motivirao je Grahama Watsona, lidera te stranačke skupine u prijašnjem sazivu, da odmah ponudi suradnju konzervativcima.
Uspjeh ekstremne desnice
I dok su lideri EPP-ED-a rezali pobjedničku tortu, dok su zadovoljstvo izražavali i liberali i zeleni, dok se ostatak Europe čudio uspjehu ekstremne desnice, europski socijalisti su jedini ogorčeni i dotučeni.
- Ovo je tužan dan za socijal-demokraciju u Europi. Europski parlament je jedna od najsnažnijih institucija međunarodnog parlamentarizma, a Lisabonskim ugovorom bit će još važniji. No sada, s obzirom na mali odaziv, suočeni smo i s krizom legitimiteta - ogorčeno je komentirao rezultate Martin Schulz, lider socijalista u Europskom parlamentu.
Očito je da su u većini slučajeva birači kažnjavali stranke na vlasti, poput Zapatera u Španjolskoj koji sve više pokazuje da pada u odnosu na oporbenu Pučku stranku, i Gordona Browna u Velikoj Britaniji. Ovaj potonji doživio je pravi potop i pitanje je hoće li uspjeti ostati na vlasti u stranci i državi do izbora sljedeće godine ili će biti primoran raspisati prijevremene izbore.
S druge strane, svoju političku premoć snažno su potvrdili prije svega Angela Merkel, koja je pregazila socijaldemokrate, i Nicolas Sarkozy. A njihove su stranke na vlasti. Njih je dvoje odmah najavilo sastanak u četvrtak na kojemu će raspraviti niz pitanja. Jer, oni su sada stvarni lideri Europe.
Ipak proeuropske stranke
Iako je njegova stranačka skupina veliki pobjednik izbora, umjeren u svojoj izjavi bio je Hans Gert Pottering, dosadašnji predsjednik Europskog parlamenta. Izrazio je zadovoljstvo i time što su “proeuropske stranke” dobile veliku većinu i u ovom Parlamentu, misleći na konzervativce, socijaliste, liberale i zelene. Potonji su ostvarili svoj najbolji rezultat i pokazali se kao ozbiljan suparnik socijalista.
Iako su u većini njemački i francuski zastupnici, skeptični prema proširenju, to ne bi trebalo smetati Hrvatskoj u pregovorima.
Berlusconi je pobijedio, ali bez pravog trijumfa
RIM - Na talijanskim evroizborima vladine desničarske stranke obrale su 45,5 posto (Berlusconijeva Stranka slobodâ 35,3, Bossijeva ksenofobna Sjeverna liga 10,2), oporba 40,6 (Demokratska stranka 26,1, Di Pietrova Italija vrednotâ 8, Casinijev Demokršćanski centar 6,5).
Ostatak je raspršen na stranke koje nisu prešle izborni prag od 4 posto (razni komunisti i zeleni, radikalci Bonino-Panella, razni neofašisti).
Berlusconi je tvrdio da ga podržava 75 posto Talijana, najavljivao 40-45 posto, dobio 2 posto manje nego lani - a sada se njegovi pobočnici hvale da je povećao odmak od Demokratske stranke. Pobjednik je, ali ne trijumfalan.
Franceschinijevi demokrati su prošli bolje od mnogih nekad moćnih socijaldemokrata ili laburista, ali imaju 7 posto manje nego lani na parlamentarnim izborima.
Najniži odaziv
43,4% prosječni odaziv birača
Riječ je o najmanjem odazivu u povijesti europskih izbora, koji potvrđuje da se Europska Unija udaljila od stanovnika.
90% najviši odaziv
u Belgiji i Luksemburgu zbog zakona, ali birači su bili disciplinirani i na Malti, Cipru, u Italiji, Danskoj i Grčkoj, zemljama Zapada.
19,6% najniži odaziv
zabilježen je u Slovačkoj, a ni druge zemlje Istoka nisu bile bolje: u Litvi 20, Češkoj 25, a Rumunjskoj i Sloveniji 27 posto