‘Budućnost je javna‘

Međunarodni dan ljudskih prava: ‘Socijalna i ekonomska prava u Hrvatskoj na niskim su granama‘

Srozavanje radničkih prava, nedostupna i neadekvatna zdravstvena zaštita, sustav socijalne skrbi koji ne omogućuje sigurnost...

Prema predstavnicima raznih udruga, Vlada propušta ojačati javne usluge koje osiguravaju siguran život i adekvatnu skrb građanima i građankama.

 Boris Kovacev/cropix

Na Međunarodni dan ljudskih prava, organizacije civilnog društva pozvale su vladajuće da preuzmu odgovornost i poštuju pravne obveze vezane uz socijalna i ekonomska ljudska prava, kako bi se građanima omogućilo dostojanstvo, sigurnost, zaštita i blagostanje.

Socijalna i ekonomska prava u Hrvatskoj na niskim su granama, a Vlada propušta ojačati javne usluge koje osiguravaju siguran život i adekvatnu skrb građanima i građankama, istaknuli su povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava predstavnici udruga Baza za radničku inicijativu i demokraciju, Centar za mirovne studije, Institut za političku ekologiju, Kuća ljudskih prava Zagreb i Pravo na grad.

Kako navode, dugogodišnji problemi poput kontinuiranog srozavanja radničkih prava, nedostupne i neadekvatne zdravstvene zaštite, sustava socijalne skrbi koji ne omogućuje sigurnost, izostanak politika koje bi omogućile priuštive i sigurne oblike stanovanja te nejednakosti u obrazovanju u korona-krizi dodatno su se zaoštrili. Upozoravaju kako su uvjeti rada u mnogim sektorima otežani, a raste nesigurnost radnih mjesta, dok sustav javne zdravstvene zaštite godinama čeka ulaganja i poboljšanje kvalitete upravljanja.

Nedostatak radne snage

„Posebno zabrinjava nedostatak radnica i radnika u ovom sektoru, što uvjete rada čini nepodnošljivima, a pacijentima onemogućava pristup prijeko potrebnoj skrbi. Zanemarivanje javnog zdravstva dovelo je do situacije u kojoj sustav nije u mogućnosti istovremeno pružati skrb oboljelima od bolesti uzrokovane virusom Covid-19 i drugim bolesnicima, zbog čega je ugroženo pravo na zdravlje sviju nas. Sustav socijalne skrbi nema dovoljno kapaciteta za rješavanje gorućih problema s kojima se susreću marginalizirane društvene skupine te ne osigurava zaštitu prava najranjivijih skupina, a posebice osoba i djece u riziku od siromaštva te žrtava nasilja“, stoji u priopćenju.

Udruge navode kako zabrinjava nedostatak radnica i radnika u ovom sektoru, što uvjete rada čini nepodnošljivima, a pacijentima onemogućava pristup prijeko potrebnoj skrbi. Zanemarivanje javnog zdravstva dovelo je, ističu, do situacije u kojoj sustav nije u mogućnosti istovremeno pružati skrb oboljelima od bolesti uzrokovane virusom Covid-19 i drugim bolesnicima, zbog čega je ugroženo pravo na zdravlje sviju nas. Sustav socijalne skrbi nema dovoljno kapaciteta za rješavanje gorućih problema s kojima se susreću marginalizirane društvene skupine te ne osigurava zaštitu prava najranjivijih skupina, a posebice osoba i djece u riziku od siromaštva te žrtava nasilja.

„Cijene najma stanova u većim gradovima i na obali bez obzira na krizu kontinuirano rastu, a država ovo pitanje prepušta nestabilnom tržištu. Pravo na obrazovanje ugroženo je raznim faktorima, pri čemu je nastava na daljinu posebno pokazala koliko dostupnost obrazovanja ovisi o imovinskom stanju roditelja učenika i njihovim mogućnostima da svojoj djeci pomažu pri obavljanju školskih zadataka. Nedostatak vrtića, nejednakosti u dostupnosti prijevoza, školske prehrane, brojne škole kojima nedostaje prostora i opreme, pogotovo na potresom pogođenim područjima, prepreke su koje pogađaju posebno najranjiviju djecu“, upozoravaju predstavnici udruga.

Sporost obnove

Dodatno, problem predstavlja strahovita sporost i nesposobnost ili nevoljkost vladajućih da se krene s obnovom potresom pogođenih područja. „Na područjima pogođenima potresima 2020. godine, a posebice na Baniji, ljudi su prepušteni sami sebi i proživjet će još najmanje jednu zimu u nedostojnim uvjetima. Vlada Republike Hrvatske, umjesto da osmisli kvalitetna i sustavna rješenja za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, posljednjih je mjeseci na brzinu donijela ili planira donijeti niz nacionalnih planova i reformi koje će skupljati prašinu u nekoj ladici. Radi se o dokumentima koji odgovaraju na ključne izazove današnjice i budućnosti, poput Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine ili nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji propuštaju dati adekvatne odgovore na izazove pred nama. S druge pak strane, strateški dokumenti za neke marginalizirane skupine poput beskućnika ili izbjeglica izostaju, što dodatno otežava njihov ionako ranjiv socioekonomski položaj“, pišu i dodaju kako je za smanjenje društvene nejednakosti i približavanje socijalnoj pravdi potrebno razvijati javne usluge, jačati institucije koje ih pružaju te omogućiti kvalitetnije sudjelovanje građanki i građana u njihovom planiranju.

„Zdravstvena zaštita, socijalna skrb, stanovanje, i obrazovanje moraju biti dostupni svima, pravedni i jamčiti sigurnost i za one koji ih koriste i za one koji ih pružaju. Javne usluge trebaju pouzdane temelje, što neizostavno uključuje dugoročna javna ulaganja i progresivno oporezivanje kako se društvene nejednakosti ne bi dodatno produbljivale. O važnosti javnih usluga govori i manifest “Budućnost je javna” kojeg je već potpisalo gotovo 200 organizacija diljem svijeta, tražeći javne usluge koje odgovaraju na pojedinačne i kolektivne potrebe, smanjuju nejednakosti i štite dostojanstvo svih članova društva. Tako postavljene javne usluge, koje se temelje na javnim politikama koje su socijalno pravedne i usklađene s ljudskim pravima, značile bi proaktivno rješavanje gorućih problema, koji posebno pogađaju one najmarginaliziranije među nama“, poručuju iz udruga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. listopad 2022 18:08