Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će u petak održati telefonske razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ističući potrebu 'deeskalacije' napetosti s Rusijom.
Macron je tako sebe predstavio kao čovjeka koji će riješiti ukrajinsku krizu na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu, prenosi The Telegraph.
Dvojica čelnika upozorili su pritom kako bi bilo kakva ruska agresija imala "ozbiljne posljedice". No, potpuno suprotno od SAD-a i Velike Britanije, oni se nisu obvezali poslati vojnike na istočne granice NATO-a u slučaju invazije.
'Nikada nećemo odustati od dijaloga'
"Nikada nećemo odustati od dijaloga s Rusijom i zahtijevat ćemo ga. Svaki se kanal mora u potpunosti iskoristiti kako bi se Rusija ponovno uključila u proces deeskalacije", rekao je Macron. "Paralelno s time planiramo zajednički odgovor na svaki napad. Ako dođe do napada, cijena će biti vrlo visoka", dodao je.
"Podsjetit ću vas kako smo bili jasni da bi svaki napad koji bi prijetio teritorijalnom integritetu Ukrajine imao visoku cijenu", kazao je, pak, kancelar Scholz. "Moramo ozbiljno shvatiti situaciju i moramo biti jasni u pogledu posljedica vojnog napada", dodao je. "Imali smo nekoliko kontakata s našim saveznicima u NATO-u i EU i jedan od zaključaka je da se možemo boriti i na druge načine kako bismo postigli deeskalaciju".
Komentari dvojice čelnika dolaze uoči novog kruga pregovora u "normandijskom formatu" između Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine u srijedu. Francuski predsjednik je ranije pozivao na europski odgovor na krizu te se sada čini da pozicionira Francusku i Njemačku kao alternativne pregovaračke partnere za Rusiju.
Kritike na račun Berlina
"Nisam zapazio da je bilo što konkretno proizašlo iz pregovora sa SAD-om. Zato što je rasprava s Rusijom uvijek teška", rekao je.
No, svakom francusko-njemačkom naporu smirivanja krize prijeti da bude potkopan rastućim kritikama odgovora Berlina na krizu. Britanski premijer Boris Johnson govorio je tako o "ekstremnoj delikatnosti" njemačke pozicije zbog njezina oslanjanja na ruski plin. "Njemačka je apsolutno ključna za naš uspjeh u tome", rekao je. "Moramo zajedno održavati pritisak", dodao je.
Latvija, jedna od Njemačkoj bliskih i partnerskih članica EU te saveznica u NATO-u, bila je oštrija. "Trenutačna njemačka politika prema Rusiji ni na koji način ne ispunjava zahtjeve NATO-a, EU ili njemačkih saveznika", rekao je Artis Pabriks, latvijski ministar obrane.
"Niti je dovoljno samo suočiti se s trenutačnim protivnicima Zapada, a jedan od njih je Rusija". Ukratko, rekao je, njemačka politika prema Rusiji se ne uklapa u izazove ovog vremena.
Pitanje Sjevernog toka 2
Scholzova vlada tako nastavlja slati mutne, raznovrsne signale u vezi plinovoda Sjeverni tok 2, koji SAD želi koristiti kao polugu protiv Rusije. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock kaže da će projekt naftovoda biti ukinut u slučaju ruske agresije, ali kancelar Scholz je izjavio da je to "potpuno privatni projekt".
Berlin je, inače, odbio dozvoliti izvoz oružja u Ukrajinu u skladu s dugogodišnjom politikom neslanja oružja u zone sukoba. Također je stavio veto na NATO-ove isporuke oružja Kijevu, a trenutačno blokira Estoniju u namjeri da pošalje svoje haubice pod uvjetima njihove izvorne nabavke iz Njemačke.
SAD, pak, forsira globalne sankcije usmjerene protiv izvoza ruskih sirovina u slučaju invazije, objavio je njemački list Bild, prenosi Telegraph. Također se navodi da bi kancelar Scholz nerado potpisao išta što bi moglo ugroziti opskrbu Njemačke plinom tijekom zime.
Talijanske tvrtke razgovarat će s Putinom
Čelnici nekih od najvećih talijanskih tvrtki održat će, pak, videorazgovor s Vladimirom Putinom, što bi potencijalno također moglo dodatno potkopati prijetnju sankcijama. Tvrtke među kojima su ENI, Pirelli i Generali sudjelovat će na događaju koji je organiziran još u studenom, odnosno prije eskalacije aktualne krize.
Organizatori kažu da s razgovorima idu dalje u cilju promicanja dijaloga, a glasnogovornik talijanske vlade rekao je kako je riječ o "privatnoj inicijativi".