VAZALSKA DRŽAVA

‘Lukašenku još nitko nije javio da je Bjelorusija gotovo pa anektirana, on više ništa ne kontrolira‘

Američki obavještajci također kažu da je uključivanje bjeloruskih snaga u invaziju neizbježno, te da će to predstavljati dramatičnu eskalaciju

Aleksandar Lukašenko

 Screenshot Twitter

Aleksandar Lukašenko možda tvrdi da je samo jedan od članova "kluba" dikatorskih zemalja koje su samo saveznici ruskog predsjednika Vladimira Putina, no ruska invazija na Ukrajinu pokazala je da je Bjelorusija svojevrsna vazalska država, potpuno pod kontrolom Moskve, gotovo pa anektirana.

Razmišlja tako bjeloruska oporbena čelnica Svjatlana Tihanovska, piše britanski The Guardian koji je objavio opsežni intervju s njom. Kako je rekla, Lukašenko uporno demantira da je bjeloruska vojska u Ukrajini te tvrdi da nemaju plan uključiti se u ovaj vojni sukob, no stvarnost je drugačija i bjeloruska je vojska pod zapovjedništvom Rusije.

- Čini mi se kako Lukašenko više uopće ne kontrolira vojsku. Sve što još drži u rukama kao vlast je opresija građana. Diljem Bjelorusije vidimo jasne znakove vojne okupacije - kazala je novinarima.

Američki obavještajci također ističu da je uključivanje bjeloruskih snaga u rusku invaziju neizbježno, te da će to predstavljati dramatičnu eskalaciju rata u Ukrajini. Društvenim mrežama šire se prizori grupiranja bjeloruskih vojnih snaga na granici s Ukrajinom.

'Zločinačke zapovijedi'

Oporbena političarka kaže kako je cilj ruskog predsjednika "okrvaviti ruke bjeloruskih vojnika, povezati Lukašenkov režim s ratom i učiniti ga suučesnikom". Ona posljednjih dana provodi kampanju u kojoj poziva ruske vojnike da se odbiju boriti u Ukrajini, dezertiraju ili, kada dođu u rat, stanu na stranu Ukrajinaca, umjesto da slušaju "zločinačke zapovijedi".

- Bjeloruski vojnici su nepripremljeni za rat, demoralizirani i preplašeni - ističe. Dodaje kako je cilj uvjeriti vojnike da ne sudjeluju u ovoj operaciji, a komuniciraju i s njihovim majkama kako bi ih i one pokušale razuvjeriti od odlaska na bojišnicu.

Guardian ističe kako je Bjelorusija Rusiji poslužila kao poligon za lansiranje balističkih projektila na Ukrajinu, kao i za kopnenu invaziju 24. veljače. Procjenjuje se da je oko 30.000 ruskih vojnika premješteno u Bjelorusiju tjednima prije napada. Službeni razlog bio je, naravno, vojna vježba. Četiri dana nakon što su ruske trupe počele gaziti Ukrajinu Lukašenko je reaktivirao propise nastale nakon Hladnog rata kojima se Rusiji dopušta ne samo kretanje njihovih oružanih snaga po teritoriju, već i dopremanje nuklearnog oružja koje je iz zemlje odvezeno nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Stoga je, zaključuje list, Bjelorusija sasvim jasno svojom novom vojnom doktrinom izbrisala svaki privid neutralnosti, a potez kojim su prestali biti zona bez nuklearnog naoružanja dopušta Rusiji da svoje oružje te vrste postavi bilo gdje u Rusiji, što posebno zabrinjava. Naročito je indikativno da je ta odluka donesena istog dana kada je Putin naredio stanje pojačane pripravnosti za nuklearne snage.

- Putin sada može preuzeti cijeli teritorij Bjelorusije, kaže ova oporbenjakinja, dodavši kako je Lukašenko samo marioneta, a Putin kontrolira zemlju.

Stotine uhićenih na prosvjedima u Minsku

Tihanovska je, kao i mnogi njezini kolege koji su zbog oporbenih aktivnosti završavali i po zatvorima, sada u dvostrukoj misiji. Osim što se treba oduprijeti totalitarnom Lukašenkovu režimu, potrebno je i uvjeriti vojnike da se kroz građanski neposluh bore protiv rata u Ukrajini, te da sabotiraju rusku invaziju. Očekivano, Lukašenkova vlast to neće lako dopustiti pa je u glavnom gradu Minsku na stotine uhićenih tijekom (inače vrlo rijetkih) prosvjeda protiv rata.

Upozorava zapadne vlade da moraju shvatiti kako su Ukrajina i Bjelorusija strateški povezane, odnosno, predstavljaju dvije osovine Putinove imperijalističke vizije.

- Namjera Kremlja je vratiti zemlje Sovjetskog Saveza i ponovno postati jedan veliki imperij - ističe.

Bivša učiteljica, koja je bila primorana potražiti utočište u Litvi nakon što je ustala protiv Lukašenka 2020. na izborima koje oporba i međunarodna zajednica smatraju namještenima, smatra da je upravo ona legitimna predsjednica Bjelorusije. Europske vlasti odbijaju prioznati diktatora Lukašenka predsjednikom još od tih izbora. Iako je dosad izbjegavala baviti se geopolitičkim temama jer joj je fokus bio na Bjelorusiji, kaže kako je sada "trenutak kada moramo biti na strani ljudi koji se bore za neovisnost, i protiv ovog rata u kojeg nas je uvukao Lukašenko".

Lukašenkova suradnja s Putinovim snagama dodatno je zakomplicirala život brojnim stanovnicima Bjelorusije koji su nakon "izbora" 2020. pobjegli iz te zemlje u druge dijelove Europe, jer ih sada u nekim zemljama promatraju kao neprijatelje. S druge strane, pojedinci su već pristupili ukrajinskim dragovoljačkim odredima i bore se protiv Rusije, piše Guardian.

- Pokušavamo uspostaviti bjeloruske formacije koje će se uz Ukrajince boriti protiv dva diktatora, Putina i Lukašenka - kaže.

Dio analitičara vjeruje da bi Lukašenkova potpora Putinovom ratu mogla ubrzati njegov pad. No, postoji i opasna mogućnost da Putin preživi ekonomske sankcije i pobijedi u Ukrajinu, što bi dovelo do prestanka postojanja Bjelorusije, smatra političarka.

- Mi ne znamo kakav dogovor Putin i Lukašenko imaju, ali to bi svakako bila jedna drugačija stvarnost za Bjelorusiju. Ne želim ni zamisliti što se može dogoditi ako Ukrajina padne, Bit će to katastrofa za Ukrajinu, za Bjelorusiju, ali i za cijeli demokratski svijet. Odvezat će ruke Kremlju u budućnosti - smatra.

Nadu vidi u relativno niskoj potpori Putinovoj agresiji u Rusiji.

Prisjećanje na Černobil

- Suočava se sa velikim pritiskom iz unutrašnjosti. Rusi nisu sretni zbog ove situacije. Rusija i Kremlj nisu isto - objašnjava.

Europska unija prošlog je tjedna uvela nove sankcije pojedincima koji su povezani s bjeloruskim režimom te zabranila uvoz većine industrijskih proizvoda iz te zemlje. Za Tihanovsku to nije dovoljno, želi snažnije mjere, čak i ako bi one pogodile bjeloruske državljane, te želi da se na meti sankcija nađu suci koji su provodili postupke protiv članova oporbe.

- Ti su ljudi učinili strašne stvari - ističe, a list podsjeća kako je njezin suprug Sergej iza rešetaka još od 2020., te je osuđen na 18 godina zatvora zbog organiziranja najvećih prosvjeda u bjeloruskoj povijesti. Ona duboko proživljava ovu invaziju, a naročito joj je bolno bilo gledati prizore napada na nuklearnu elektranu u Zaporožju jer je odrasla u regiji u kojoj su mnogi pretrpjeli brojne posljedice strašne černobilske katastrofe.

- Čim sam vidjela vijesti počela sam se moliti. Svi se još sjećamo Černobila. Pogledajte što se događa! Čini se kako oni ne znaju gdje je granica, ako uopće i imaju granice - zaključuje oporbenjakinja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 15:01