Među brojnim reakcijama koje su pristigle iz cijeloga svijeta na jučerašnju objavu djelomične mobilizacije i planove ruskog predsjednika Vladimira Putina da se u četiri okupirane ukrajinske regije idućih dana održe referendumi o priključenju Rusiji, posebno su značajne one najbližih ruskih i ukrajinskih susjeda poput Baltičkih zemalja, Estonije, Litve i Latvije, te Finske i Poljske, koje sve strahuju da bi se Kremlj jednog dana mogao okrenuti protiv njih na isti način kao i protiv Kijeva.
Estonska premijerka Kaja Kallas, jedna od tvrdolinijaških protivnika Vladimira Putina, pozvala je, pak, Zapad da ne poklekne pred njegovim nuklearnim prijetnjama.
"Ovo je prvi put da se vrh Kremlja oglasio nakon protuofenzive Ukrajine. Moraju pokazati da preuzimaju inicijativu. Ako Rusija ne može pobijediti konvencionalnim putem, prijete nuklearnim oružjem. Govor predsjednika Putina zamišljen je da prestraši međunarodnu zajednicu. Što se tiče nuklearnih prijetnji, cilj je isti kao i do sada - raspirivanje straha i teroriziranje šire javnosti. Kremlj ucjenjuje međunarodnu zajednicu i želi nas prestrašiti i odvratiti od pomoći Ukrajini. Europa se neće umoriti - nastavit ćemo braniti i podupirati načela europske sigurnosti i međunarodnog prava. NATO je obrambeni savez i nuklearni savez. Za razliku od Rusije, mi ne prijetimo svijetu nuklearnom katastrofom, što je potpuno neodgovorno i nedopustivo", napisala je Kallas na Twitteru.
Oglasio se i estonski predsjednik Alar Karis. On je ocijenio da je objava djelomične mobilizacije ruskih vojnih rezervista ravna priznanju poraza u Putinovoj invaziji na Ukrajinu.
"Pozivanje 300.000 rezervista znači da su ruski vojni gubici u Ukrajini do sada vrlo teški. Ova mobilizacija također pokazuje da rusko vodstvo, kako bi nastavilo svoju politiku ratovanja protiv svojih susjeda, ne mari za živote vlastitih građana, šaljući sve više i više jedinica na bojno polje da umru i na taj način ožalošćuje tisuće kućanstava," rekao je Karis.
Mobilizaciju zamijenila ‘mogilizacija‘
Mobilizacija također pokazuje da Putin ne želi okončati rat, već da ga želi produljiti pod svaku cijenu, kazao je, istaknuvši sumornu igru riječi koja je nastala. "Iz tog razloga je potlačeno civilno društvo u Rusiji zamijenilo izraz ‘mobilizacija‘ riječju ‘mogilizacija‘ (od mogila, što na ruskom znači grob, op.a.)".
"Deseci tisuća grobova u Ukrajini i Rusiji, koji su rezultat ovog agresorskog rata koji je pokrenuo Putin, bit će vječna krivica onih koji su izdali zapovijedi za ovaj rat, a i njihovih pristaša", zaključio je Karis.
Ministar obrane Litve Arvidas Anušauskas poručio je da će ta zemlja staviti svoje snage za brzo djelovanje u stanje visoke pripravnosti. "Budući da će se ruska vojna mobilizacija također odvijati u blizini naših granica (Kalinjingradska regija), Litavske snage za brzo djelovanje stavljaju se u stanje visoke pripravnosti kako bi spriječile bilo kakvu provokaciju Rusije‘", napisao je on na Twitteru.
Agencija Reuters javlja kako je Latvija objavila da neće ponuditi utočište nijednom Rusu koji bježi od mobilizacije. Latvijski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevics objavio je to u srijedu na Twitteru, navodeći kao razlog "zabrinutost za sigurnost".
Finski ministar obrane, Antti Kaikkonen, rekao je da njegova zemlja pomno prati situaciju u susjednoj Rusiji. "Što se tiče finskog okruženja, mogu reći da je vojna situacija stabilna i mirna", rekao je Kaikkonen, kako prenosi Reuters, dodajući da su "naše obrambene snage dobro pripremljene i situacija se pažljivo prati". Ranije ove godine Finska je zajedno sa Švedskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO savezu, upravo zbog ruske prijetnje.
Finski predsjednik Sauli Niinistö je, pak, izrazio duboku zabrinutost zbog nuklearnog rizika koji predstavlja Rusija, ali je ustvrdio da najavljena djelomična mobilizacija predsjednika Vladimira Putina ukazuje na probleme u ruskoj vojsci.
"Kao što sam rekao, Putin je stavio sve karte na stol. Odluka o djelomičnoj mobilizaciji znak je rastućih problema u ruskom ratovanju u Ukrajini.Takozvani referendumi i moguće aneksije imaju za cilj stvoriti sliku zaštite ‘ruskog teritorija‘, majke Rusije‘", istaknuo je finski predsjednik u izjavi za Fox News nakon Putinove objave u srijedu.
"Sve ovo dodatno povećava rizik od eskalacije. Ruske akcije su opasne i za osudu", zaključio je Niinistö.
Reakcija je stigla i od poljskog premijera Mateusza Morawieckog, koji je rekao da će Rusija pokušati uništiti Ukrajinu i promijeniti njezine granice. "Učinit ćemo sve što možemo s našim saveznicima kako bi NATO još više podržao Ukrajinu kako bi se mogla braniti", rekao je. Također, Morawiecki, koji je prisustvovao vojnim vježbama koje je poljska vojska održala s američkim i britanskim saveznicima u istočnoj Poljskoj, zatražio je veću pomoć zapadnih saveznika Kijevu.
‘Rusija je jedini agresor‘
Reuters je objavio i još neke reakcije iz Rusiji i Ukrajini bliskog susjedstva. Iz Moldavije, zemlje čiji je dio pod kontrolom separatističke proruske administracije u Pridnjestrovlju i koja je u više navrata izrazila strahovanja od neke buduće ruske invazije, oglasio se ministar vanjskih poslova Nicu Popescu. "Moldavija snažno osuđuje ruski plan da pripoji okupirane ukrajinske regije putem tobožnjih referenduma. Ponovno potvrđujemo potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica", naveo je Popescu.
Javio se i rumunjski premijer Nicolae Ciuca, ukazavši na to da je danas međunarodni dan mira. "Danas je međunarodni dan mira i umjesto da ga obilježimo kako treba, nažalost, jutros smo sa zabrinutošću primili na znanje izjavu predsjednika Putina o djelomičnoj mobilizaciji vojske Ruske Federacije i takozvanim referendumima", kaže Ciuca.
Slovački premijer Eduard Heger rekao je da snažno osuđuje ruske, kako kaže, pseudo referendume o okupiranim teritorijima Ukrajine. "To je nezakonita aneksija, koja se ne može prihvatiti. Ponavljamo svoju podršku potpunom teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine!".
"Djelomična mobilizacija koju je proglasio V. Putin pokušaj je daljnje eskalacije rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine i to je dodatni dokaz da je Rusija jedini agresor", kaže, pak, češki premijer Petr Fiala. "Potrebno je pomoći Ukrajini, a u našem vlastitom interesu moramo nastaviti s tim", dodao je.