Iako je bio sazvan s ciljem izbora dvaju kandidata za dvije ključne funkcije u EU, izvanredni summit šefova država ili vlada Europske unije u Bruxellesu bio je u sjeni situacije u Ukrajini i eskalacije ne samo sukoba, nego i retorike ruskog predsjednika Putina koji je pozvao Zapad da se “ne igra s Rusijom jer je ona jedna od glavnih nuklearnih supersila”.
IZABRAN NOVI ŠEF EUROPSKOG VIJEĆA Tusk: 'Obećavam, već na sljedećem summitu govorit ću engleski'
Čak i u dogovorima o tome tko će naslijediti Hemana van Rompuya na čelu predsjednika Europskog vijeća, a tko Catherine Ashton kao visoku predstavnicu za vanjsku politiku i sigurnost , morali su misliti i na Rusiju.
Prvi put na summitu sa šefovima država EU sudjeluje i ukrajinski predsjednik Porošenko koji je još jednom upozorio Zapad da se njegova država nalazi pred ruskom agresijom u koju su uključene tisuće vojnika i stotine tenkova. I NATO i EU također smatraju da je Rusija već izvršila novu invaziju na teritorij Ukrajine iako Moskva odbacuje takve tvrdnje.
O tome su danas i prije sastanka šefova država ili vlada razgovarali ministri vanjskih poslova EU na neformalnom sastanku. Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton je izjavila da sve države EU osuđuju rusku agresiju i traže povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine i prestanak dostave oružja pobunjenicima.
I predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je trenutačnu situaciju u Ukrajini i odnose s Rusijom nazvao “dramatičnima”. Nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom u Bruxellesu Barroso je rekao da je otvaranje nove fronte neprihvatljivo i predstavlja grubu agresiju. “Mi smo u vrlo ozbiljnoj situaciji, rekao bih i dramatičnoj.
Možemo doći do točke s koje više nema povratka ako se eskalacija sukoba nastavi”, rekao je odlazeći šef Europske komisije i još jednom pozvao na rješenje problema političkim dogovorom uz poštovanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta i jedinstva Ukrajine. Barroso je rekao da nitko ne umanjuje rusku zabrinutost i spremni su poslušati i Rusiju, ali je dodao da nikome nije u interesu da bude novih ratova na našem kontinentu. Barroso je Rusiji uputio poruku da ni ona “ne podcijeni odlučnost EU da brani svoja načela”.
Međutim, osim oštre retorike, EU ne može lako ići na jačanje sankcija prema Rusiji jer među 28 država članica nije lako osigurati konsenzus. Ipak, očekuje se da će EU sada analizirati koje dodatne sankcije može koristiti da bi se pojačao pritisak na Putina.
Najoštrija u izjavama o krizi u Ukrajini bila je Dalia Grybauskaite, predsjednica Litve, koja je rekla da “Ukrajina danas vodi rat u ime Europe” i pozvala da se toj državi pruži pomoć u naoružanju. “Rusija je praktički u ratu protiv Europe”, upozorila je ona, a njezine riječi dokazuju da je eskalirala retorika na relaciji EU i NATO-a s jedne strane i Rusije s druge.
Francuski predsjednik Francois Hollande je rekao da je kriza u Ukrajini “najveća nakon hladnog rata”. “To što se događa u Ukrajini je toliko ozbiljno da će Europsko vijeće biti obvezno djelovati u jačanju sankcija ako stanje ostane ovakvo”, rekao je francuski predsjednik. Britanski premijer David Cameron rekao je da je neprihvatljivo imati ruske trupe u Ukrajini i ako se situacija nastavi, moraju slijediti posljedice za Moskvu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....