Krajnje desni njemački AfD na putu da osvoji još jednu saveznu državu

Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) trebala bi u nedjelju osvojiti izbore u Brandenburgu, na krilima uspjeha u drugim istočnim saveznim državama ranije ovoga mjeseca i pobijediti socijaldemokrate kancelara Olafa Scholza u njihovu tradicionalnom uporištu.

AfD je postala prva krajnje desna stranka nakon Drugog svjetskog rata koja je pobijedila na izborima u nekoj pokrajini, 1. rujna u Tiringiji i umalo u Saskoj.

Jedna je od nekoliko ultradesnih stranaka u Europi koje profitiraju na zabrinutosti građana za ekonomiju, imigraciju i rat u Ukrajini, osobito izraženoj na istoku zemlje kojim su nekoć vladali komunisti.

Stranka, koja vrlo vjerojatno neće moći vladati jer neće imati dovoljnu većinu a druge stranke s njome ne žele koalirati, također nastoji profitirati na teškoćama u funkcioniranju Scholzove tročlane koalicije na saveznoj razini.

"Hitno nam treba promjena smjera kako zemlja ne bi otišla psima", rekao je vodeći kandidat AfD-a u Brandenburgu, Hans-Christoph Berndt na skupu ranije u rujnu.

Pobjeda AfD-a u toj saveznoj državi bila bi posebno neugodna za socijaldemokrate (SPD) koji od ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. pobjeđuju u Brandenburgu i vladaju tom državom sa 2.5 milijuna stanovnika..

Također bi otvorila pitanje može li Scholz, najnepopularniji njemački kancelar ikada, voditi stranku uoči federalnih izbora iduće godine.

Popularni premijer Brandenburga, socijaldemokrat Dietmar Woidke izbjegavao je pojavljivanje na skupovima sa Scholzom koji živi u glavnom gradu Potsdamu i čak je kritizirao vladajuću koaliciju.

Umjesto toga je isticao gospodarske uspjehe kao što su otvaranje Tesline tvornice i zračne luke u Brandenburgu koja opslužuje Berlin i treći je najveći aerodrom u zemlji.

Anketa agencije Forschungsgruppe Wahlen u četvtrak je pokazala da AfD osvaja 28 posto, a SPD 27 posto glasova. Slijede konzervativci s 14 posto i nova lijeva stranka Sahra Wagenknecht Alliance (BSW) s 13 posto.

Oba Scholzova partnera u vladi, Slobodni demokrati i Zeleni bore se za prelazak izbornog praga od pet posto.