STRAH OD SUSJEDA

Kraj prividne neutralnosti? Finska preispituje stajalište oko ulaska u NATO, šef države: ‘Pripazimo, rizici su ogromni‘

Građani Finske pokazuju da više ne žele status quo. Stvaraju se i inicijative koje pozivaju na referendum o NATO-u

Sauli Niinistö

 Filippo MONTEFORTE/AFP

Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je lavinu promjena u finskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Lijeva alijansa, stranka koja se u Finskoj tradicionalno najviše protivila ulasku u NATO i koja je kao uvjet ulaska u koalicijsku vladu prije tri godine zahtijevala da se zemlja neće priključiti nijednom vojnom savezu, sada preispituje svoje stajalište.

Predsjednica Lijeve alijanse Li Andersson otkrila je kako odluka o podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u više neće predstavljati "okidač" njezinoj stranci da napusti vladu.

Obraćajući se novinarima ovoga vikenda, Andersson je odbila iznijeti vlastiti stav o pridruživanju Finske NATO-u, rekavši kako bi donositelji odluka trebali omogućiti slobodnu javnu raspravu prije nego što otkriju svoje stavove.

Nekoliko dana ranije, anketa državne televizije YLE pokazala je da većina Finaca prvi put podržava pristupanje NATO-u. Prošloga tjedna, 62 posto Finaca bilo je "za", a 16 posto "protiv". Njih 74 posto reklo je da će podržati ulazak u Sjevernoatlantski savez, ako vlada podupre članstvo u NATO-u.

Podrška pridruživanju NATO-u rasla je među pristašama svih političkih stranaka, a značajno je da je do promjene došlo među pristašama Lijeve alijanse. Anketa, provedena između 9. i 11. ožujka, pokazuje da više ljevičara podupire članstvo u NATO-u nego što mu se trenutačno protivi, no četvrtina njih kao svoj odgovor navela je "ne znam".

Početkom ožujka, finska vlada odlučila je Ukrajini pružiti vojnu pomoć. Poslali su im 1500 komada protutenkovskog oružja i 2500 pušaka, uz 150.000 metaka i 70.000 vojnih obroka. Finska premijerka Sanna Marin taj potez opisala je kao "povijesnu odluku", budući da zemlja nikad ranije nije isporučivala oružje ratnim zonama.

U isto vrijeme, finski predsjednik Sauli Niinistö poziva donositelje odluka da zadrže "hladnu glavu" i upozorava da bi podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO-u dovelo do "velikog rizika" eskalacije u Europi.

image

Sauli Niinistö i Vladimir Putin

MIKHAIL KLIMENTYEV/SPUTNIK/AFP

U intervjuu za Financial Times, Niinistö ističe da je na prvome mjestu sigurnost Finske te, iako na prvi pogled izgleda kako bi pridruživanje NATO-u moglo riješiti sve njihove brige, upozorava da sve "alternativne opcije" uključuju rizike.

Građani Finske pokazuju da više ne žele status quo, a promjena javnoga mnijenja popraćena je naporima građana. Dvije odvojene građanske inicijative - jedna kojom se poziva na referendum o NATO-u i druga kojom se predsjednik i druge vlasti pozivaju na iznošenje prijedloga za pridruživanje - prikupile su po 50.000 potpisa potrebnih za razmatranje u parlamentu. Finska vlada trenutno raspravlja o mogućim sigurnosnim opcijama, a parlament bi u narednim mjesecima trebao donijeti odluku o tome hoće li zatražiti članstvo u NATO-u.

I dok finski predsjednik poziva 5,5 milijuna stanovnika na smirenost, iz Rusije stižu prijetnje.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova zaprijetila je da će ulazak Finske i Švedske u NATO imati "ozbiljne vojno-političke posljedice". Početkom ožujka četiri ruska borbena zrakoplova narušila su švedski zračni prostor dok su švedska i finska vojska izvodile vježbe na otoku Gotlandu u Baltičkom moru.

Također, na dan kad je pokrenuta druga građanska inicijativa u Finskoj, najveće finske banke bile su meta masovnog DDoS napada. Budući da Finci uglavnom koriste svoje bankovne identitete za digitalne usluge (kao što je potpisivanje peticije), pojedini stručnjaci smatraju kako je taj napad bio pokušaj blokiranja inicijative.

Strah od ruskog napada u Finskoj raste još od 2014., kad je Rusija anektirala Krim. Tad je Finska potpisala sporazum kojim se NATO-ovim trupama daje potpora i tranzit kroz zemlju u vrijeme krize.

Strah od Rusa u Finskoj također ima korijene u Drugom svjetskom ratu. Istočna finska granica s Rusijom duga je više od 1300 kilometara, a i dalje je pristupno kolektivno sjećanje na ruske snage koje su je probile 1939. Tijekom Zimskog rata koji je uslijedio, Finska je izgubila više od 80.000 vojnika u žestokim borbama s ruskim snagama.

Iako je Finska postala neovisna 1917., stručnjaci ističu kako su upravo borbe tijekom Zimskog rata pomogle u stvaranju finskog nacionalnog identiteta. Rat je završio tako što je Finska ustupila teritorij Rusiji, ali je zadržala neovisnost. Od tad je Finska usvojila politički stav kako bi izbjegla sukobljavanje sa svojim moćnim susjedom.

"Finska nije postala neutralna jer je izgubila rat protiv Sovjetskog Saveza 1944.", objašnjava za France24 profesor povijesti Maurice Carrez, “Finska se uvijek pokušavala prikazati kao neutralna zemlja, čak i između dva svjetska rata. Očito je to bila prisilna neutralnost, povezana s prisutnošću vrlo moćne države na finskoj granici”.

Sad bi mogao doći kraj toj prividnoj neutralnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. rujan 2022 15:35