KURTI UNIŠTA

Kosovo kao granica Rusije i NATO-a: ‘To bi se moglo protumačiti kao gledanje svijeta iz krivog kuta‘

Riječ je o izjavi koja je geografski netočna i mogla bi sugerirati da kosovski premijer gleda na svijet potpuno pogrešnim očištem

Snage KFOR-a na Kosovu

 Stringer/AFP

Stanje na Kosovu se donekle primirilo, Beograd i Priština su nakon burnog, gotovo zapaljivog kraja prošle godine, ušle u fazu promišljanja. Albin Kurti, premijer Kosova, dao se u akciju tumačenja politika svoje vlade u nizu prije svega regionalnih medija, tako u sarajevskom Dnevnom Avazu, ljubljanskom Delu (koji je Jutarnji, u sklopu suradnje, prenio na mrežnim stranicama), a u subotu je objavljen i razgovor za austrijski Die Presse.

Premijer Kurti koristi uobičajeni obrazac u kojem apostrofira ulogu Srbije kao glavnog remetilačkog čimbenika na prostoru Zapadnog Balkana, što je više nego točno. Prelazi zatim na, za Europu osjetljivu temu, odnose Beograda i Moskve pa će reći da na Kosovu nisu "zabrinuti samo zbog Srbije nego i zbog srbijanskih veza s Rusijom".

Naglašava odbijanje Srbije da uskladi politiku s EU - što je Kosovo napravilo - i uvede sankcije Rusiji. "Umjesto toga, Srbija je s Moskvom sklopila sporazume o jeftinom plinu i vanjskopolitičkoj suradnji", tumači kosovski premijer.

Diverzifikacija energije

I tako se dovodi u situaciju da mu se lako može prigovoriti da ne prati pomno zbivanja u regiji. Derek Chollet, posebni savjetnik američkog State Departmenta (odgovora našem Ministarstvu vanjskih poslova), ovih je dana boravio u posjetu regiji i rekao da Washington "daje podršku Srbiji u diverzifikaciji izvora opskrbljivanja [energijom] i korištenju obnovljivih izvora energije". Kad je riječ o sankcijama Rusiji, Cholet ponavlja poznati stav Zapada da poštuju stavove Beograda, ali da će nastaviti pritisak jer vjeruju da Srbija mora uvesti sankcije. "Dok to ne učini, neće napredovati", zaključuje američki diplomat.

Podsjećajući kako je Srbija ipak poduzela važne korake glasajući protiv Rusije u UN-u. "Spremni smo raditi s prijateljima u Beogradu kako bismo ih uvjerili da još više podrže Ukrajinu kojoj je potrebna značajnija podrška", priča Chollet. Što se može povezati s informacijama o tvornicama u Srbiji koje rade streljivo za potrebe ukrajinske vojske.

image

Albin Kurti

Francois Walschaerts/AFP

Premijer Kurti zatim u razgovoru za Die Presse tumačenje odnosa sa Srbijom podiže na višu razinu tvrdnjom da se nezavisnost Kosova sada ne mora braniti samo od Srbije, već sve više i od Rusije. "Granica Kosova i Srbije postala je granica NATO i Rusije", poentira kosovski premijer. Uništa, rekli bi u kraju Mire Bulja. Riječ je o izjavi koja je geografski netočna i mogla bi sugerirati da kosovski premijer gleda na svijet potpuno pogrešnim očištem.

NATO snage se nalaze na Kosovu, čine KFOR, ali Kosovo zbog toga nije članica NATO. I dalje postoji skupina članica Sjevernoatlantskog saveza koje ne priznaju Kosovo državom, među njima je utjecajna Španjolska. A Srbija i dalje nije Rusija. Granica NATO i Rusije postoji, ali na Baltiku.

Premijer Kurti bi se trebao čuvati takvih izjava jer neće ostvariti željeni učinak.

Preuzimanje obveza

S druge strane, morao bi više vremena utrošiti na razumijevanje poruka koje stižu iz EU i SAD-a, a vezane su uz Zajednicu srpskih općina. To je tijelo dogovoreno, kosovske su vlasti prihvatile takvo rješenje i odbacivati ga jednostrano dovodi Prištinu u neželjeni položaj strane koja odbija provesti obveze koje je prihvatila.

Nema dvojbe da bi takvo tijelo moglo predstavljati alat za stalnu destabilizaciju Kosova, ali to je pitanje koje će se lakše rješavati ako zemlja postane članicom UN-a i počne pregovore o članstvu u EU i NATO-u. Neke informacije govore da i iz Berlina poručuju da neće podržati Prištinu kao članicu Vijeća Europe ako ne provede dogovoreno u Bruxelleskom sporazumu, a Zajednica srpskih općina je dio toga.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zbog takve situacije može poručivati svojoj javnosti da je zahvalan američkoj delegaciji koja je prilikom posjeta Prištini inzistirala na provođenju dogovorenih sporazuma.

Priština će morati ugladiti oštre rubove sadašnje Kurtijeve politike kako bi se stvorili uvjeti za provedbu francusko-njemačkog plana o normalizaciji odnosa. Radio Slobodna Europa je imala uvid u taj plan i navodi da u njemu stoji da su "strane svjesne da su nepovredivost granica, teritorijalni integritet i suverenitet i zaštita nacionalnih manjina osnovni uvjeti za mir". To je trenutno maksimum na koji Kosovo može računati jer Srbija, što god Kurti mislio o njoj, i dalje u očima Zapada ima status vodeće sile u regiji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 16:56