DOGOVOR

KOSOVO IMA NOVOG PREMIJERA! Nitko nije previše optimističan, nazire se nova politička kriza, Kurti napao vladajuće: Tužno je da nam Vučić kroji vladu

 
 AFP

Kosovo je dobilo novog premijera - Avdullaha Hotija iz Demokratske lige Kosova (Lidhja Demokratike e Kosovës), stranke koja je donedavno bila u koaliciji s radikalnom nacionalističkom strankom Samoopredjeljenje Albina Kurtija (Vetëvendosje).

Ovim činom Kosovo nije samo dobilo novu vladu, koja je prihvatljiva Washingtonu i Bruxellesu, nego se riješila Albina Kurtija, kamena smutnje, koji je od pobjede na izborima još u jesen 2019. godine izazivao negodovanje i potragu da ga se izbjegne po svaku cijenu. Trebalo je proći skoro pet mjeseci pregovora i natezanja da ga se u veljači izabere za premijera, da bi ga pandemija koronavirusa otpuhala već u ožujku.

Njegov dotadašnji brak iz nužde s LDK konačno je puknuo, nakon sano 50-ak dana, i Kurti je sada opet u ofenzivnoj oporbi, ali nimalo slabiji. Naime, on traži prijevremene izbore koji bi mu, čini se, išli na ruku jer je sada, nakon smjene, još popularniji, čega se sve strane pribojavaju.

No, i Bruxelles i Washington žele konačno raspetljati kosovski čvor te se čekaju samo izbori u Srbiji 21. lipnja pa da već krajem ljeta počne nova, završna runda (barem se tako nadaju u SAD-u i EU) dijaloga Srbije i Kosova, koja bi rezultirala i stavljanjem ad acta tog balkanskog problema koji sadrži potencijalni sukob i još je k tome procijep kojim se Rusija može probiti na scenu, u atar koji Zapad smatra svojom zonom odgovornosti.

Nova kosovska vlada izglasana je u parlamentu glasovima Srpske liste čije zastupnike na daljinskom upravljaču drži Aleksandar Vučić, a njegov je čovjek Goran Rakić, gradonačelnik Sjeverne Mitrovice (srpskog dijela podijeljenog grada), i potpredsjednik vlade.

Kurti je to odmah iskoristio smatrajući kako je veliki problem da kosovska vlada ovisi o Srpskoj listi, odnosno volji Vučića te ju je već nazvao “nelegitimnom” i “beskorisnom”. Za vladu je glasovao 61 zastupnik, 24 su bila protiv i jedan suzdržan, što je bilo taman na knap da se vlada izabere te je vrlo krhka i ovisi o svakom glasu.

Zastupnici iz Samoopredjeljenja nisu bili u Skupštini, nego su ispred nje prikupljali potpise građana za prijevremene izbore. Zanimljivo je da je predsjednica parlamenta Vjosa Osmani - potpredsjednica LDK, čijim se imenom svojedobno kalkuliralo da bi mogla biti kompromisna premijerka - odbila predsjedati sjednicom na kojoj je izabran njezin stranački kolega Hoti jer, kako je rekla, “vlada ne izražava” volju građana. Tako ova vlada hoda po rubu i održavat će se, vjerojatno, dobrim dijelom uz pomoć ambasada, a pitanje je što će biti ako dođe do nove političke krize.

No, očito je da se i SAD-u i EU žuri da skinu Kosovo s dnevnog reda, a Donaldu Trumpu - koji je sada, oko 150 dana prije izbora, u velikim problemima - potreban je neki uspjeh, pa makar to bili daleki i nepoznati Kosovo i Srbija.

Vladu čine još Alijansa za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës, AAK) Ramusha Haradinaja, Inicijativa za Kosovo (Nisma për Kosovën (NK) Fatmira Limaja, odnosno po novome Socijaldemokratska inicijativa, te Srpska lista i ostale manjinske zajednice. Tako se ostvarilo ono što se još tijekom prošle godine govorilo - da je Kurti svima neprihvatljiv i da će se stvari pomaknuti tek kad on ode.

Trumpov specijalac za Srbiju i Kosovo Richard Grenell pozdravio je novu vladu Kosova, rekavši kako se “raduje obnovi dijaloga sa Srbijom”. I Bruxellesu je pao kamen sa srca, ali sada su se stvari promijenile pa mnogi analitičari smatraju da će se prijekori s Prištine (odnosno Kurtija) sada prebaciti na Vučića koji je u škakljivoj poziciji baš uoči samih izbora.

No, na neki način i Vučić je morao pristati na pritisak jer je njemu ipak odgovarao Kurti koji mu je bio opravdanje za odugovlačenje nastavka pregovora te pokušaj zamrzavanja kosovske situacije, koja mu neće ići u prilog. Naime, i sadašnja vlada je vrlo decidirana u nastojanju da ne ide ni na kakav kompromis “granične” vrste, odnosno podjele Kosova ili razmjene teritorija - sjevernog dijela Kosova gdje su Srbi u većini (oko deset posto teritorija) za možda nekoliko općina ili dijelova općina na jugu Srbije u Preševskoj dolini s većinskim albanskim stanovništvom. Vučić u toj “korekciji” vidi veliku šansu za sebe da se pred Srbima predstavi kao pobjednik i “kosovski mučenik” koji je iskamčio barem nešto (SPC, ali i vlastita javnost koju već godinama preparira, tu mu je najveći protivnik). No, Njemačka se tome snažno protivi (ne samo zbog Kosova, nego u prvom redu BiH, odnosno Republike Srpske) pa se čini da je to na dugom štapu, a to ne zadovoljava ni Moskvu koja je svjesna da rješenjem kosovskog pitanja gubi utjecaj na Balkanu, a izgubit će i vrlo važnu polugu kojom kontrolira Srbiju.

Rusija, naime, opet ima prijedlog da se pitanje Kosova vrati u UN, čime bi, ako oni budu dio “dijaloga”, mogli otezati u beskonačnost, kako to već rade s Abhazijom i Pridnjestrovljem koji su na čekanju već 30 i više godina.

Hoti se odmah obavezao na nastavak dijaloga sa Srbijom, ali im je i poručio da “ne dopušta promjenu granica ili razmjenu teritorija” te objavio kako bi sporazum sa Srbijom trebalo zaključiti “obostranim priznanjem” koje bi omogućilo Kosovu i članstvo u UN-u te otvaranje euroatlantskih integracija i pristupanje NATO-u i EU. Vučić se na te riječi sigurno samo kiselo smješkao. To mu je moglo izazvati blagi grč u želucu jer očito je Hoti “čovjek Zapada” i govorio je ono što je dogovorio s ambasadorima u Prištini. Hoti se nije niti skanjivao reći kako nema dvojbe da je Amerika saveznik Kosovu. “Za nas partnerstvo sa SAD-om nema alternativu”, izjavio je Hoti, očitavši bukvicu Kurtiju koji je to, prema njegovu mišljenju, kompromitirao.

Hotijeva najava o recipročnom priznanju i bez teritorijalnih pretumbacija nešto je s čime Aleksandar Vučić ne može izaći pred svoju javnost. Naime, on se predstavlja kao “najveći Srbin u povijesti”, usporediv tek s rodonačelnikom srednjovjekovne dinastije Nemanjića, a kao takav - ostaje bez Kosova i Crne Gore, dakle “srca Srbija” i “srpske Sparte”. Preostaje mu ili otezati koliko god može ili uvjetovati dijalog postavljanjem još jedne - ruske - stolice za pregovarački stol, što će biti jako teško jer su i EU i SAD protiv toga. No, Bruxelles ga umiruje da će nastavak dijaloga ubrzati europske perspektive Srbije, koje su sada u priličnom leru.

“Brz nastavak dijaloga uz posredovanje EU te podršku specijalnog izvjestitelja EU Miroslava Lajčáka je nužan kako bi se postigla sveobuhvatna normalizacija odnosa sa Srbijom”, poručili su šef europske diplomacije Joseph Borrell i europski povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi. Očito je s novom vladom Kosovo steklo određenu prednost, pogotovo jer su već najavili da će ukinuti stopostotne poreze na robu iz Srbije i odbaciti posljednju odluku Kurtijeve vlade kojom se traži da sva roba iz Srbije koja ulazi na Kosovo na deklaraciji mora imati istaknuto “Republika Kosovo”. Vučiću je to bio povod da poruči preko svojih megafona Ivice Dačića i Ane Brnabić da je “dijalog na respiratoru” i nema nastavka dok ta situacija traje.

Sada su se stvari promijenile, Priština je opet miljenik Bruxellesa i Washingtona, a Vučić će se morati izjasniti - možda ne odmah, ali nakon što (premoćno) dobije izbore neće se moći dugo izvlačiti. EU i SAD žele nastavak pregovora već ovog ljeta, prije drugog, jesenskog vala pandemije. Možda se on, politički, u Srbiji pojavi i ranije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 08:37