Kontroverzni izvještaj Amnestyja izazvao buru i bijes u Kijevu: ‘Pa znate li gdje su prikupili iskaze?!‘

Ne stišava se bura koju je podiglo kontroverzno izvješće međunarodne organizacije Amnesty International koje kritizira ukrajinsku vojsku zbog navodnog ugrožavanja civilnog stanovništva, budući da se, kako su naveli, ukrajinske vojne baze u gradovima koje je napala ruska vojska nalaze u naseljenim područjima. Prvo je, na dan objave izvješća, predsjednica ukrajinske podružnice Amnestyja Olga Pokalčuk, inače poznata aktivistica i borkinja za ljudska prava, dala ostavku na svoju funkciju koju je obnašala sedam godina, uz obrazloženje da lokalna organizacija nije sudjelovala u sastavljanju izvješća te da se centrala oglušila na njihove pozive i sve primjedbe o nepotpunosti i izostavljanju konteksta. Potom je ruska strana počela koristiti to izvješće u propagandne svrhe, kako bi opravdala napade na ukrajinske civilne ciljeve, a sada se oglasio i ukrajinski Centar za strateške komunikacije, s optužbama da su u izvješću korišteni iskazi zarobljenika u zatvorima i filtracijskim logorima u dijelovima Ukrajine koji su pod ruskom okupacijom.

Prema državnom Centru za strateške komunikacije, u sastavljanje izvješća bili su uključeni nezavisni novinari i volonteri iz Mikolajiva, Harkiva, Donjecka i Luhanska, no većina je materijala prikupljena iz svjedočenja Ukrajinaca koji su deportirani na okupirana područja u oblastima Donjeck, Luhansk i na Krim. Informacije koje su uključene u sastavljanje izvješća Amnestyja, navode u Centru, prikupljene su iz iskaza ljudi koji se nalaze u ruskim zatvorima i filtracijskim kampovima, što znači da su svjedočenja zarobljenika bila pod pritiskom i strogom kontrolom te da su govorili ono što ruska strana želi čuti.

U nekim slučajevima, kako kažu u Centru, "ispravan" iskaz bio je jedina šansa za zatočenike da prođu filtraciju i napuste okupirana područja.

"Također, materijali koje su prikupili nezavinski novinari i volonteri prošli su dodatnu provjeru ruske administracije, a u nekim slučajevima i zaposlenika ruske tajne službe FSB", ističe ukrajinski Centar za strateške komunikacije.

U izvješću Amnesty Internationala, navodi se, među ostalim, da ukrajinska vojska u nekim gradovima u regijama koje su pod ruskom ofenzivom kao baze koristi škole i bolnice, no, kako je za The Guardian istaknulo ukrajinsko Ministarstvo obrane, riječ je o regijama iz kojih je civilno stanovništvo evakuirano te su ostali samo oni koji nisu željeli napustiti svoje domove. Također, Ukrajinci su objasnili da školske nastave nema od 24. veljače, kada je započela ruska agresija, te da vojska koristi prazne zgrade škola iz logističkih razloga, tamo gdje nema alternative za izmještanje baza izvan naselja, budući da su takvi objekti opremljeni tuševima, velikim kuhinjama i dvoranama pogodnim za primanje većeg broja ljudi.

Steven Haines, profesor međunarodnog prava na Londonskom sveučilištu, koji je sastavio pravno neobvezujuće smjernice o nekorištenju škola i fakulteta u vojnim sukobima, potpisane i od strane Ukrajine, za Guardian je kazao da se u ovom slučaju, budući da nema nastave te da je u tijeku vojna agresija, ne radi o kršenju tih smjernica, a izvješće je osudio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji kaže da ono ugrožava civile.

Naime, ruske Vladine službe već se pozivaju na izvješće Amnestyja, tvrdeći da Ukrajinci koriste civile u vojne svrhe, čime opravdavaju napade na civilne ciljeve.

"Svaki puta kada mainstream mediji objave fotografije uništene ukrajinske škole ili bolnice, zapitajte se tko je bio unutra", objavljeno je na Twitter profilu Ruske misije u Genevi, organizacije Vlade Ruske Federacije.