Kongoanski ministar ima teoriju kako su Hrvati došli do afričke djece: ‘Da, to je moguće...‘

Zbog složene birokracije i malog broja djece za posvajanje u svojoj zemlji, neki Hrvati okreću se inozemstvu. No nedavno uhićenje četiri para u Zambiji otkriva neugodnosti na koje se može naići u kompliciranim zemljama, piše francuski AFP o slučaju koji je podigao buru u Hrvatskoj.

Osmero Hrvata uhićeno je u prosincu kada su pokušavali napustiti Zambiju s četvero djece iz DR Konga. U međuvremenu su optuženi za trgovinu ljudima.

Dužnosnik kongoanskog ministarstva za ravnopravnost spolova, obitelj i djecu rekao je AFP-u da su krijumčari ljudima možda "ukrali" djecu koja je potom odvedena hrvatskim posvojiteljima.

Hrvatski posvojitelji vjeruju, pak, da imaju uredne kongoanske dokumente.

Optužbe za pedofiliju

Cijeli slučaj izazvao je zabrinutost hrvatskih vlasti i građana katoličke zemlje s manje od četiri milijuna stanovnika u kojoj se vode žučne rasprave o moralnosti posvajanja djece u siromašnim zemljama, piše AFP.

Skandal osobito šteti Hrvatima koji su već posvojili djecu iz DR Konga. Optužbe za „kupnju” maloljetnika i „pedofiliju” preplavile su medije i društvene mreže.

Posvojitelji se osjećaju izopćenima.

„Pitala me što treba reći u školi ako je pitaju jesam li je kupila”, rekla je za RTL televiziju Đurđica Krmelić, koja živi u Bedekovčini, selu nedaleko od Zagreba, prepričavajući nedavni razgovor s kćeri koja je podrijetlom iz DR Konga.

Ta je zemlja jedna od omiljenih destinacija za potencijalne posvojitelje iz Hrvatske.

U proteklom desetljeću, hrvatske obitelji posvojile su između 93 i 131 djeteta iz Konga, ovisno o različitim hrvatskim izvorima.

Strah i neizvjesnost

Posvojitelji su za AFP objasnili da su izgubili nadu da će uspjeti posvojiti dijete u Hrvatskoj pa su se odlučili za tu afričku zemlju u kojoj dvije trećine od 100 milijuna stanovnika živi ispod praga siromaštva.

U Hrvatskoj su naišli na dug birokratski put, a djece za posvajanje je malo.

No priznali su da je proces bio stresan, počevši od toga da su morali otputovati u treće zemlje poput Zambije i Kenije po djecu zbog, kako tvrde, nestabilnosti u DR Kongu.

„Neizvjesnost i strah bili su golemi, nismo znali hoće li sve dobro završiti”, rekla je jedna žena koja je posvojila nekoliko djece iz DR Konga, govoreći o mnogim besanim noćima.

Ta žena, koja je željela ostati neimenovana, rekla je da je radila s kongoanskim odvjetnikom kako bi prikupila čitav niz dokumenata da može finalizirati posvajanje.

„Željela sam biti majka”, naglasila je, objasnivši da zbog raka nije mogla imati biološku djecu.

„Postoji mnogo djece kojima treba obitelj.”

Ali od uhićenja četiri para u Zambiji, postavljaju se teška pitanja o regularnosti procesa posvajanja.

Nije moguće posvajati djecu iz DR Konga

Od 2017. strancima zakonom nije dopušteno da posvajaju djecu, rekao je za AFP u Kinšasi Gauthier Luyela, direktor za zaštitu djece pri ministarstvu za ravnopravnost spolova, obitelj i djecu.

Obiteljski zakon revidiran je i u očekivanju osnivanja agencije za međunarodna posvajanja ona su suspendirana.

„Nije moguće razmatrati nijedno međunarodno posvajanje", kazao je.

Gauthier Luyela je također demantirao da posvojitelji mogu imati pravo na ikakvu iznimku.

„Vrijedi za sve jednako, ne odlučuje se od slučaja do slučaja. Ne znam kako su uspjeli dobiti odluke", rekao je, misleći na uhićene Hrvate.

Kazao je da je moguće da su krijumčari ljudima "ukrali" djecu roditeljima prije nego su ih doveli hrvatskim obiteljima.

DR Kongo je već dugo jako siromašna zemlja, zahvaćen oružanim sukobima na istoku zemlje i raširenom korupcijom. Zemlja je po Transparency Internationalu 166. od 180 zemalja svijeta kad je riječ o percepciji korupcije.

Nedopustiv lov na ljude

Hrvatski roditelji tvrde da su mislili da su dobili uredne kongoanske papire.

„Ako je to bilo ilegalno, zašto vlasti nisu postavljale pitanja ili nisu to spriječile?”, pita se jedna posvojiteljica.

Hrvatske vlasti obećale su pomoći uhićenima, kojima će suđenje u Zambiji početi početkom ožujka.

„Situacija je ozbiljna i zabrinut sam”, rekao je nedavno hrvatski ministar pravosuđa Ivan Malenica.

„U kontaktu smo s ministrima u Zambiji i pokušavamo pomoći na sve moguće načine.”

Istodobno, hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao je Hrvate da izbjegavaju „govor mržnje” usmjeren protiv transrodnog optuženika.

„Osuđujem takve napade, osobito kad je riječ o djeci”, rekao je.

U međuvremenu posvojitelji pate objašnjavajući da su uzalud čekali dugo godina da bi dobili hrvatsko dijete prije nego su se odlučili na inozemstvo.

„Događa se nedopustiv lov na ljude”, rekla je Ana, 44-godišnja pravnica iz Zagreba, koja se skriva iza pseudonima.

Ona i dalje pokušava posvojiti dijete i u Hrvatskoj, no pomaka nema već godinama.

„Moj telefon ne zvoni”, rekla je.