Konačna računica: Koliko je Rusija zaradila od energenata, a koliko je potrošila na rat

Rusija je u svom energetskom ratu protiv Europe više nego dovoljno zaradila da pokrije troškove oružanog sukoba u Ukrajini. Zaključio je to finski think tank Crea (Centar za istraživanje energenata i čistoće zraka). Prema navodima tog instituta, Kremlj je od početka invazije na Ukrajinu od prodaje nafte, plina i ugljena zaradio 162 milijarde eura. Prema njihovoj procjeni, istodobno je ruska vlada potrošila procijenjenih 99 milijardi eura na rat. Riječ je, dakako, o procjeni jer su iznosi državna tajna.

Ruska Federacija je profitirala jer je, unatoč smanjenoj količini nafte i drugih energenata koji teku prema Zapadu, cijena energenata vrtoglavo rasla. Osim toga, Rusija je pronašla nova tržišta poput Kine na koja namjerava plasirati viškove. Aleksej Miller, šef naftnog diva Gazproma, objavio je da će Rusija pristupiti povećavanju količine plina koju putem plinovoda Moć Sibira može slati Kini.

Zauzdavanje profita

Institut Crea piše kako je Rusija Europi srezala količinu isporučenog plina za 75 posto, ucjenjujući je time za rat u Ukrajini. "Međutim, porast cijene znači da su prihodi ostali isti kao i prije godinu dana", objasnio je centar. Istraživači iz instituta Crea pozivaju na uvođenje carine i cjenovna ograničenja kako bi se zauzdao profit Rusije u ucjenjivačkom ratu protiv EU.

EU je od kraja veljače, kada je počeo rat, u rusku državnu blagajnu uplatila čak 86 milijardi eura za plin i naftu. Samo je Njemačka platila 18,5 milijardi eura. Od Kine je Rusija dobila 35 milijardi eura, piše britanski Times.

Kako bi se ograničio ruski profit zbog rasta cijena nafte i smanjila mogućnost da Zapad financira vojnu mašineriju u susjednoj joj Ukrajini, skupina G7 je prošli tjedan objavila da će podržati stavljanje cjenovnog ograničenja na naftu iz Rusije.

Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Sjedinjene Američke Države objavili su da žele da se inicijativi priključi što više zemalja, no analitičari ne vjeruju da će se s time složiti Kina ili Indija koje su dosad trgovale s Rusijom, manje-više prešućujući agresiju na Ukrajinu. Iz Kremlja su odmah poslali upozorenje da će sankcionirati sve zemlje koje pristanu na taj dogovor i uskratiti im dostavu nafte.

Rusija u međuvremenu nastavlja pucati iz svih raspoloživih sredstava. Kompanija Gazprom je objavila da Kina počinje plaćati za ruske energente rubljima i juanima umjesto, kao dosad, dolarima. Moskva na taj način pokušava učvrstiti veze s Pekingom i smanjiti ovisnost o dolaru u trgovini i bankarstvu.

Moći Sibira

Osim okretanja Moći Sibira, 3000 kilometara dugom plinovodu, više nego dvostruko dužem od oba Sjeverna toka, Moskva ima očekivanja i od Sjeverne Koreje za opskrbu raketama. Tvrde to američki obavještajci, a govorilo se i o Iranu koji Moskvi prodaje bespilotne letjelice. U dokumentu s kojeg je skinuta oznaka tajnosti, a koji je objavio New York Times, američka obavještajna služba izvijestila je o dogovoru Moskve i Pjongjanga o kupnji milijuna projektila. Pjongjang je prema istim izvorima ponudio radnike koji bi radili na obnovi ukrajinskih gradova pod kontrolom ruske vojske.