Istraživanje Deloittea provedeno na 27.000 potrošača u 26 zemalja o očekivanjima potrošača od globalne automobilske industrije otkrilo je da će brzina ulaska u električnu budućnost biti puno sporija od očekivane. Toliko spora da može ugroziti velike zelene planove zaustavljanja globalnog zatopljenja. Naime, pao je interes potrošača da im sljedeći automobil bude električni. Na nekima od najvažnijih zapadnih globalnih tržišta interes za e-vozilima pao je de facto na razinu koja ne omogućava autoindustriji organizaciju masovne produkcije kakva bi jamčila učinkovitost proizvodnje odnosno profitabilnost. Hoće li sljedeći korak u birokratskim vizijama zelene budućnosti biti propisivanje točno određene vrste vozila koju građani moraju kupovati vlastitim novcem jer političari ne vide drugi put za zaustavljanje klimatskih promjena tj. spašavanje planeta?
Ovo pitanje postaje sve ozbiljnije jer u Sjedinjenim Državama u 2024. samo 6 posto Amerikanaca želi kupiti e-automobil, dok njih 67 posto namjerava i dalje voziti automobile s unutrašnjim izgaranjem (benzin ili dizel), 16 posto simpatizira hibridna vozila, dok ih 5 posto vjeruje da su plug-in hibridna vozila najbolji izbor. Za razliku od njih, čak 33 posto Kineza u 2024. kao sljedeće vozilo kupit će ono na e-pogon. Taj visok udio Kineza koji vjeruju u e-vozila jednak je udjelu Kineza koji će i dalje kupovati automobile pogonjene motorima na unutrašnje izgaranje. Kad bi se zbrojio udio e-vozila, hibridnih vozila i plug-in hibrida ispada da su kineski potrošači najnapredniji na svijetu jer ih čak 64 posto želi vozilo koje je barem dijelom pogonjeno električnom energijom, a ne fosilnim gorivima. Potpuno drugačiji doživljaj skore budućnosti imaju njemački i američki potrošači, barem kad je u pitanju kupovina sljedećeg obiteljskog automobila.
Zelena indoktrinacija nije uspjela
Drugi najmanji postotak potrošača na velikim tržištima koji za sljedeće vozilo preferiraju ona pogonjena motorima s unutrašnjim izgaranjem jest Japan. Tamo samo 34 posto kupaca u 2024. vidi kao sljedeći automobil neki benzinac ili dizelaš, ali u Japanu uvjerljivo najviše potrošača, čak 16 posto, još ne mogu odlučiti kakav bi auto željeli voziti. Među napredna, osviještena tržišta možemo uvrstiti još i Južnu Koreju gdje samo 38 posto potrošača i dalje vjeruje motorima s unutrašnjim izgaranjem, dok bi ih ukupno 50 posto željelo voziti hibrid, plug-in hibrid ili e-vozilo. Za razliku, u Njemačkoj 49 posto potrošača namjerava i dalje kupovati automobile s unutrašnjim izgaranjem, a hibirid, plug-in-ove i e-aute namjerava kupiti 34 posto Nijemaca. S obzirom na razinu njemačke propagande o nužnosti prelaska na e-pogon kako bi spasili Zemlju od globalnog zatopljenja, mnogi bi mogli zaključiti da su Nijemci čudni ljudi, ali je dojam da su cijene naprednih europskih e-vozila i hibrida postala previše skupa čak i moćnim njemačkim potrošačima. Pogotovo nakon zastoja u lancima opskrbe i inflacijskog vala 2022-2023..
Hoće li nas EU-birokrati "spasiti" zelene budućnosti tako što će nametnuti nove uvozne tarife za jeftinija kineska vozila? Ono što posebno zabrinjava jest pitanje kako je moguće da u europskom političkom mainstreamu još nema prepoznatljivih političkih imena koja jasno i glasno govore o nužnosti hitne prilagodbe niza zajedničkih zelenih politika EU jer se pokazuju kratkovidnima, disfunkcionalnim te, stoga, vrlo ekonomski i socijalno opasnima.
Zaključci jasni kao dan, ali...
Šokantno je da rezultati istraživanja Delloita jasno govore da je u Kini za samo 32 posto kupaca cijena glavno pitanje kod donošenja odluke o kupovini automobila, dok je to u Njemačkoj za 55 posto, a u Sjedinjenim Državama 59 posto ispitanika, pri čemu treba voditi računa da Amerikanci i Nijemci imaju puno više prosječne plaće nego Kinezi.
Koliko treba Ursuli von der Leyen da zbroji 2 i 2, ili je za nju to preteška matematička operacija?
Bilo kako bilo, ključni zaključci istraživanja Deloittea Global Automotive Consumer Study 2024. glase:
1) Usporavanje zamaha električnih vozila može dovesti u opasnost trenutne vremenske okvire dekarbonizacije.
2) Značajan broj potrošača možda razmišlja o promjeni marke vozila.
3) Interes za značajke povezivanja možda se neće u potpunosti pretvoriti u prihod i profit.
4) Mlađi potrošači zainteresirani su za pretplatu na vozila jer sve veći broj njih postavlja pitanje trebaju li ubuduće posjedovati vozilo.
