NA DVIJE STOLICE

Kina konačno zacementirala svoj stav prema Rusiji, ali tu se krije jedna intrigantna poruka

NR Kina želi da rat u Ukrajini završi jer joj je važnije baviti se odnosima sa SAD-om i EU, te jačati utjecaj na prostoru ASEAN-a

Vladimir Putin i Xi Jinping 

 Sergei Bobylyov/Afp

“Odnosi Kine i Rusije ostaju čvrsti kao stijena”. Tako ih je u nedjelju opisao Wang Yi, ministar vanjskih poslova Narodne Republike Kine na simpoziju o međunarodnim odnosima i kineskoj vanjskoj politici.

Wang, kako se vidi prema službenom tekstu njegovog govora koji je objavio Beijing/Peking, više drži do položaja “člana Politbiroa Kineske komunističke partije”. Tu poziciju stavlja ispred ministarske jer ona u kineskom političkom okruženju i ima veću težinu nego ministarska. Prošlih je pet godina bio ministar, ali je u Politbirou (sada 24 člana, nema žena) sjedio Yang Jiechi koji je, primjerice, vodio izaslanstvo na prvi sastanak s delegacijom američke administracije predsjednika Joea Bidena. Wang je bio samo član, važan, ali član.

Dug je Wangov govor, obuhvatio je sve aspekte kineske vanjske politike s posebnim osvrtom na SAD gdje poručuje da se “uvijek iznova dokazuje da Kina i Sjedinjene Države ne mogu razdvojiti ili prekinuti opskrbne lance”. Na snazi je američka odluka o neizvozu osjetljive tehnologije u NR Kinu.

Rusiji je Wang posvetio manje prostora jer je odnos, kako je rekao, definiran. Ruski predsjednik Vladimir Putin je početkom veljače bio posjetio kineskog Xi Jinpinga i tada je utvrđeno “partnerstvo bez granica”. Wang će reći da se odnosi grade na nestvaranju savezništva, nekonfrontaciji i nepretvaranju bilo koje treće strane u neprijatelja.

U oči upada dio izjave prema kojem su odnosi Moskve i Beijinga “imuni na promjene u međunarodnom okruženju”. Pojma “imun” nema u izjavi Putina i Xija iz veljače pa bi se moglo zaključiti da se odnosi na situaciju nakon ruske agresije na Ukrajinu, dakle da je i dalje riječ o "partnerstvu bez granica".

Član Politbiroa Wang će naglasiti kako se “bilateralna trgovina približava cilju od 200 milijardi dolara sve bržim tempom”. Riječ je o procesu koji ide u korist NR Kine koja nije uvela sankcije Rusiji pa je postala točka opskrbe pri čemu Partija pazi da se drži podalje od vojne opreme u širem smislu. S druge strane je to pitanje uvoza sirovina, ne samo nafte i plina, po povlaštenim cijenama, dakle ispod tržišnih. Tako Beijing vidi i buduće odnose s Rusijom, vazalnom državom koja će biti izvor jeftinih sirovina. U ime toga joj se može progledati kroz prste zbog jedne agresije. Partiju posebno veseli da se “opseg poravnanja u lokalnoj valuti i dalje širi”. Pojednostavljeno, Rusija prodaje naftu i plin, a NR Kina plaća u renminbijima, ne u dolarima. Iako Moskva ima za cilj dedolarizaciju trgovine, sada joj trebaju dolari, ali ne smije se zamjeriti Beijingu. Tako i Indija vrši pritisak na Moskvu da se sve više kupovine nafte i plina obavlja u rupijama.

Ministar Wang je ponovio stav o ukrajinskoj krizi: “Dosljedno smo podržavali temeljna načela objektivnosti i nepristranosti, bez favoriziranja jedne ili druge strane, niti dolijevanja ulja na vatru, a još manje tražeći sebičnu dobit iz situacije.” Bez favoriziranja je dio na koji bi se mogla skrenuti pozornost. Prije četiri dana je Xi primio Dmitrija Medvedeva, bivšeg ruskog predsjednika i premijera, koji mu je donio Putinovo pismo. Wang je ponovio tadašnje Xijeve riječi, uz određene promjene da ne bude baš citat. Xi je tada rekao da je “po pitanju ukrajinske krize Kina uvijek odlučivala o svom stajalištu i politici prema meritumu samog pitanja, te je zauzela objektivan i pošten stav i aktivno promicala mirovne pregovore. Izrazio je nadu da će relevantne strane ostati racionalne i pokazati suzdržanost, uključiti se u sveobuhvatan dijalog i rješavati zajedničke sigurnosne probleme političkim sredstvima”. Medvedev je naglasio da Rusija želi “riješiti probleme mirovnim pregovorima”.

NR Kina želi da rat u Ukrajini završi, to je poznata činjenica jer joj je važnije baviti se odnosima sa SAD-om i EU, te jačati utjecaj na prostoru ASEAN-a. Nije htjela, prema dostupnim informacijama, ni da rat izbije. Ali jednako tako ne želi da Rusija bude gubitnik u tom procesu pa zato Xi govori o “relevantnim stranama”, koje uključuju NATO i SAD od kojih očekuje da djeluju pozitivno.

Politika Beijinga prema Moskvi je, dakle, uklesana u kamen na obostrano navodno zadovoljstvo, a kad je riječ o ruskoj agresiji NR Kina želi rješenje koje neće štetiti Moskvi, ne zaboravljajući obveze prema Ukrajini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:52