TOTALNI ZAOKRET

Kina ima 1,4 milijardi ljudi i - premalo djece. Peking sad povlači očajničke mjere, a zadnji potez neke je baš šokirao

Dugoročna perspektiva zemlje ugrožena je starenjem radne snage, a mladi su sve manje zainteresirani za djecu

”Prije su na djecu gledali kao na teret, ali sada ih režim sve otvorenije smatra nužnim resursom”, rekao je kineski demograf Yi Fuxian za Deutsche Welle

 Yin ming/Imaginechina/Imaginechina via AFP

Kineska vlada iznenada je objavila da nakon tri desetljeća prekida inozemna posvajanja. Stotine američkih usvojiteljskih obitelji su u šoku, neke su godinama "svom" djetetu slale u Kinu poklone za Božić i rođendan, razgovarale s njim videopozivima čekajući dovršetak procedure usvajanja.

No, suočen s padom broja stanovnika, Peking je ukinuo politiku jednog djeteta i uskoro je zamijenio pronatalitetnim mjerama.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova je 4. rujna objavilo da više nisu dopuštena inozemna posvajanja djece iz Kine, osim ako posvojitelji nisu krvni srodnici. Američki State Department objavio je kako ih je Peking informirao da su sva posvajanja otkazana, osim onih s već izdanim odobrenjima za putovanje. Kina modificira svoju politiku usvajanja kako bi bila "u skladu s međunarodnim trendovima", rekla je glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova. Kao izuzetak bit će još dopušteno posvajanja "djeteta ili pastorka krvnih srodnika iste generacije koji su unutar tri generacije stranaca koji dolaze u Kinu na posvajanje".

Peking je odluku o okončanju inozemnih posvajanja objavio u trenutku dok se kineske vlasti bore da potaknu mlade parove da se vjenčaju i imaju djecu nakon što su državne statistike zabilježile pad broja stanovnika drugu godinu zaredom. Kina ima jednu od najnižih stopa nataliteta u svijetu, analizira Reuters. Dugoročno, UN-ovi stručnjaci predviđaju smanjenje kineske populacije za 109 milijuna do 2050., što je trostruko više od njihove prethodne prognoze iz 2019. godine.

Sve veći oprez

Zapadne zemlje sve su opreznije oko posvajanja djece iz inozemstva, piše britanski The Guardian: od siječnja inozemna posvajanja nisu moguća u Danskoj jer je jedina tamošnja agencija za inozemna posvajanje objavila da obustavlja rad zbog sumnji u krivotvorenje dokumenata. Norveška agencija za usvajanje preporučila je zaustavljanje inozemnih usvajanja na dvije godine zbog tekućih istraga, Nizozemska je u svibnju zabranila posvajanje djece iz stranih zemalja. Druge zemlje poput Etiopije, Rusije i Kazahstana posljednjih su godina počele smanjivati ​​ili obustavljati strana posvajanja.

Više od 160.000 kineske djece dano je strancima na usvajanje od 1992. godine kada je Kina prvi put otvorila tu mogućnost, prenosi agencija Reuters. Američke obitelji usvojile su 82.674 djece iz Kine. Mnogi parovi kojima je odobreno posvojenje morali su na dijete čekati godinama, ponekad gotovo desetljeće.

Tijekom pandemije covida Kina je obustavila međunarodna posvajanja. Do pandemije je bila zemlja iz koje je najviše djece odlazilo u inozemstvo usvojiteljima. Od 2020. do 2022. niti jedno kinesko dijete nije poslano u SAD na posvajanje, a samo je 16 djece posvojeno iz Kine prošle godine, prema američkim statistikama. Zbog političkih, gospodarskih i demografskih promjena u Kini mnogi su već očekivali okončanje ili pooštravanje politike posvajanja.

Američki Nanchang Project, humanitarna udruga koja radi s djecom usvojenom iz Kine kako bi im pomogla pronaći biološke roditelje, komentirala je da je vijest iz Pekinga označila "kraj jedne ere", ali i da su kineska inozemna posvajanja već ionako dolazila kraju. Broj posvojenja već se ozbiljno smanjio i prije pandemije, što se tumači rastom kineskoga gospodarstva, padom nataliteta i manjim preferiranjem muške djece.

Slično susjednom Japanu, Južnoj Koreji i Tajvanu, dugoročna ekonomska perspektiva Kine ugrožena je niskim stopama nataliteta i starenjem radne snage, navodi Newsweek. Mladi su obeshrabreni visokim troškovima školovanja i brige za djecu, strahom da će izgubiti posao i izgledima za budućnost dok kineski rast usporava.

Politika jednog djeteta

Kina je provodila rigoroznu politiku jednog djeteta od 1979. do 2015. kako bi obuzdala brzi rast broja stanovnika. Kako nisu smjele imati više od jednog djeteta ili bi za to platile visoke novčane kazne, mnoge obitelji htjele su zadržati muško dijete, a kćer bi dale na posvajanje. Suočena s demografskim padom, Kina je 2016. ukinula politiku jednog djeteta, dopuštajući dvoje, a od 2022. i troje djece po obitelji.

Kineski demograf Yi Fuxian, znanstvenik na Sveučilištu Wisconsin-Madison, rekao je za DW da ova odluka odražava značajnu promjenu u kineskoj populacijskoj politici. Prije su na novorođenče gledali kao na teret, a sada ga vide kao resurs, kaže on.

U 2023. je broj novorođene djece u Kini smanjen za 5,7 posto, na otprilike devet milijuna, a stopa nataliteta je rekordno niska s 6,39 rođenih na 1000 ljudi. Ukupna populacija također je smanjena za više od dva milijuna, drugu godinu zaredom.

Inozemna posvajanja u Kini bila su u stalnom padu tijekom posljednjih nekoliko godina. Prednost su dobili domaći posvojitelji, navodi u komentaru kineski Global Times. Kako domaća posvojenja čine već 90 posto svih posvajanja, prekid stranih posvojenja postao je neizbježan.

Kina tvrdi da se inozemna posvojenja gotovo u potpunosti odnose na djecu s invaliditetom. Iz Kine su se usvajale većinom djevojčice, zajedno s nekim dječacima s fizičkim i razvojnim teškoćama, rekla je Yun Zhou, profesorica na Sveučilištu Michigan, za NYT. Budući da su usvojeni u zemljama daleko od mjesta rođenja, mnoge je posvojenike mučilo pitanje identiteta.

PRONATALITETNA MJERA

Režim Xi Jinpinga nastoji promicati domaća posvajanja

Posljednjih su godina kineski dužnosnici nastojali promicati domaća posvajanja. Međunarodna posvojenja dosegla su vrhunac i počela se usporavati sredinom 2000-ih kako je kinesko gospodarstvo napredovalo, a vlada izdvajala više novca za potporu siročadi. Manje je djece završavalo u sirotištima zbog usporavanja nataliteta i veće potpore djeci s teškoćama u razvoju. Do 2018. godine broj djece registrirane za posvajanje pao je na oko 15.000, s oko 44.000 u 2009. godini, pokazuje službena statistika. U Kini je 2019. bilo 343.000 siročadi, prema navodima kineskih dužnosnika.

Neki su Kinezi možda smatrali program međunarodnog posvajanja oblikom nacionalnog poniženja, kaže za NYT Guo Wu, profesor na koledžu Allegheny. Nova zabrana "mogla bi odražavati popularne osjećaje rastućeg nacionalnog ponosa i svojevrsnu ogorčenost prema Americi", čime se ispunjava želja onima koji su govorili da "ne trebamo slati svoju djecu u Ameriku".

Aktivisti poput Petera Mollera, rođenog u Koreji i usvojenog u Danskoj, suosnivača Danish Korean Rights Groupa, pozdravili su odluku kineskih vlasti zbog zabrinutosti za zanemarivanje posvojene djece. Inozemna posvajanja pokazala su se problematičnima i u zemlji podrijetla i u zemlji usvojenja, a međunarodno posvojenje uzima danak i među posvojenicima i njihovim biološkim obiteljima, kaže Moller.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 06:22