Kimov režim dodatno zatvorio granice: Satelitske snimke otkrile stotine kilometara novih ograda, zidova i straža

Stanovnicima Sjeverne Koreje njihova sjeverna granica dugo je pružala pristup vanjskim informacijama, trgovinskim prilikama i mogućnostima bijega, do pandemije tijekom koje je tamo izgrađena ograda.

Kad je 2020. pandemija koronavirusa pogodila svijet, režim Kim Jong Una krenuo je u veliki pothvat zatvaranja granice s Kinom i Rusijom, prekinuvši time rute krijumčara i prebjega.

Pjongjang je od tada izgradio stotine kilometara novih ili poboljšanih ograda, zidova i straža, pokazuju satelitske snimke. Time je režim dodatno zaustavio priljev informacija, dobara i inozemnih elemenata u zemlju, piše Reuters.

Ta agencija i institut Middlebury proučavali su satelitske snimke sjeverne granice Sjeverne Koreje, uhvaćene u periodu između 2019. i rane 2023. godine.

Zbog nepotpune slike, geografskih i vremenskih uvjeta nije bilo dostupno svih 1,4 tisuće kilometara granice s Kinom i 18 kilometara s Rusijom.

No nova sigurnosna infrastruktura vidi se na najmanje 489 kilometara granice. To uključuje bodljikavu žicu, betonske zidove, dvostruke ograde i dodatne straže.

Prebjezi, aktivisti za ljudska prava i izvori u Kini koji su uključeni u krijumčarenje ljudi i dobara tvrde da nove barijere guše rute koje su bile ekonomski spas ranjivim skupinama, prekidaju puteve za bijeg od autoritarnog režima te dodatno ograničavaju pristup vanjskim informacijama.

Sjeverna Koreja je naredila stražarima da pucaju na sve koji pokušavaju pobjeći, bez upozorenja, stoji u službenim dokumentima koje su kineske vlasti objavile 2020., upozoravajući stanovnike na rizike.

Američko ministarstvo financija u prosincu je sankcioniralo glavni ured sjevernokorejske granične kontrole zbog kršenja ljudskih prava, što uključuje postavljanje mina i pucanje na prebjege.

„Tradicionalna ruta između Sjeverne Koreje i Kine sada je praktički gotova, osim ako se situacija ne promijeni“, rekao je Kim, južnokorejski pastor koji je pomagao sjevernjacima u bijegu. On i drugi koji djeluju na granici govorili su pod uvjetom djelomične ili potpune anonimnosti, kao razlog navodeći strah za svoju sigurnost i želju da zaštite svoje mreže.

Prošle godine je u Južnu Koreju pobjeglo samo 67 ljudi, u usporedbi s 1047 koliko ih je bilo 2019., pokazuju službeni podaci. Broj je padao i prije pandemije zbog snažnijih kontrola u Kini, preferiranoj destinaciji prebjega.

Vlada Sjeverne Koreje i državni mediji ne govore ništa o izgradnji granice, a veleposlanstvo u Londonu nije odgovorilo na pozive Reutersa. No službena tijela te zemlje su govorila o pojačanoj sigurnosti kako koronavirus i druge „vanjske stvari“ ne bi ušle u državu.

U govoru proglašenja pobjede protiv virusa Kim Jong Un je naredio službenicima da „osiguraju savršenstvo“ višestruke blokade na „granici, prvoj crti, obalnim područjima, na moru i u zraku“.

Dodatno zatvaranje granica imat će dugotrajan utjecaj, pa i na rastuću trgovačku klasu u gradovima gdje je neformalna trgovina ranije mnogim ljudima pružala prilike, rekao je Benjamin Katzeff Silberstein, stručnjak za sjevernokorejsko gospodarstvo u američkom Stimson Centru. Ti su gradovi bili poprišta trgovine od gladi devedesetih, no zapravo i nemaju neke ekonomske prednosti, rekao je.