Nordijska nacija šest je godina zaredom rangirana kao najsretnija na svijetu. Priroda, umjetnost, poslovni svijet, visoke plaće i dobro obrazovanje. Dobar socijalni sustav i potpore za svakoga. No, kada razgovarate s Fincima stječete drukčiji dojam. Objasnili su zašto jesu sretna nacija, ali i što ih brine. Posebno su se osvrnuli na nadolazeće izbore gdje bi desnica mogla odnijeti pobjedu, ali i ulazak u NATO koji sa sobom donosi potencijalne probleme.
Mreža rješenja za održivi razvoj Ujedinjenih naroda objavila je 20. ožujka svoje godišnje izvješće o sreći u svijetu, koje ocjenjuje dobrobit u zemljama diljem svijeta. Šestu godinu zaredom Finska se našla na samom vrhu. No sami Finci kažu da rangiranje ukazuje na složeniju stvarnost.
- Ne bih rekla da nas smatram jako sretnima. Malo sam sumnjičava prema toj riječi, zapravo - rekla je Nina Hansen profesorica engleskog u srednjoj školi iz Kokkole za The New York Times.
The New York Times proveo je više desetaka razgovora s Fincima o tome koliko su zapravo sretni. Njihovi ispitanici bili su u dobi od 13 do 88 godina i predstavljali su različite spolove, seksualne orijentacije, etničku pripadnost i profesije te su iz različitih dijelova države.
Dok su ljudi hvalili snažnu finsku mrežu socijalne sigurnosti i oduševljeno govorili o blagodatima prirode te osobnim radostima sporta ili glazbe, spominjali su i krivnju, tjeskobu i usamljenost. Umjesto kao sretne, izglednije je da će ljudi Fince okarakterizirati kao prilično tmurne ili ćudljive.
Mnogi su također izrazili zabrinutost zbog prijetnji njihovom načinu života, uključujući moguće dobitke krajnje desničarske stranke na izborima u zemlji u travnju, rat u Ukrajini i napet odnos s Rusijom, koji bi se mogao pogoršati sada kada se Finska sprema pridružiti NATO-u.
- Finci izvlače zadovoljstvo iz vođenja održivog života i financijski uspjeh doživljavaju kao sposobnost identificiranja i zadovoljenja osnovnih potreba. Kada znate što je dovoljno, onda ste sretni - objasnio je Arto O. Salonen, profesor na Sveučilištu istočne Finske koji je istraživao dobrobit u finskom društvu.
Potpore umjetnicima
Umjetnički par iz Turkuua rekao je da su najzahvalniji na javnom financiranju obrazovanja i umjetnosti, koji uključuju potpore za pojedinačne umjetnike.
- Sreća, ponekad je lagana riječ i koristi se kao da je samo osmijeh na licu, ali mislim da je ta nordijska sreća nešto temeljnije. Visoka kvaliteta života u Finskoj duboko je ukorijenjena u nacionalni sustav socijalne skrbi. To ljudima daje osjećaj sigurnosti - rekao je Teemu Kiiski, izvršni direktor Finnish Design Shopa. Njegova supruga, dodala je da potpore koje dobivaju znači da se mogu baviti onime u čemu uživaju bez razmišljanja o komercijalnim vrijednostima svog posla.
Kao crna osoba u Finskoj, koja je više od 90 posto bijela, Jani Toivola proveo je veći dio svog života osjećajući se izolirano.
- Mislim da prečesto, kao crni homoseksualac u Finskoj, još uvijek osjećate da ste jedina osoba u prostoriji - rekao je Toivola.
2011. godine postao je prvi crni zastupnik u finskom parlamentu, gdje je pomogao voditi borbu za legalizaciju istospolnih brakova. Nakon dva mandata g. Toivola je napustio politiku kako bi se posvetio glumi, plesu i pisanju. Sada živi u Helsinkiju sa suprugom i kćeri i nastavlja zagovarati L.G.B.T.Q. prava u Finskoj.
Pritisak novim generacijama
Uvriježeno mišljenje je da je lakše biti sretan u zemlji poput Finske u kojoj vlada osigurava temelje na kojima se može graditi ispunjen život i obećavajuća budućnost, ali to očekivanje također može stvoriti pritisak da se opravda nacionalni ugled.
- Vrlo smo privilegirani i znamo svoju privilegiju pa se također bojimo reći da smo nezadovoljni bilo čime, jer znamo da imamo tako mnogo bolji od drugih ljudi - rekla je Clara Paasimaki učenica.
Frank Martela, istraživač psihologije na Sveučilištu Aalto, složio se s procjenom učenice.
- Činjenica da je Finska najsretnija zemlja na svijetu šest godina zaredom mogla bi početi stvarati pritisak na ljude ljudi bi se mogli početi pitati zašto oni nisu sretni ako su svih oko njih. U tom smislu, pad s mjesta druge najsretnije zemlje moglo bi biti dobro za dugoročnu sreću Finske – govori psihologica.
Otkako je emigrirala iz Zimbabvea 1992., Julia Wilson-Hangasmaa počela je cijeniti slobodu koju Finska pruža ljudima da slijede svoje snove bez brige o zadovoljavanju osnovnih potreba. Umirovljena učiteljica, sada vodi vlastitu agenciju za zapošljavanje i savjetovanje u Vaaksyju. Promatrala je porast antiimigracijskih raspoloženja, pogoršan migrantskom krizom 2015. te zabrinutost oko održivosti visoke kvalitete života u Finskoj.
- Ako imamo stavove ‘Finska je za Fince‘ tko će se brinuti o nama kad budemo stari? - zabrinuto je postavila retoričko pitanje.
Što donosi desnica?
74-godišnjak Tuomo Puutio počeo je raditi s 15 godina i desetljećima je uzdržavao svoju obitelj radeći kao stočar i proizvođač mlijeka. Zahvaljujući finskom školskom sustavu, koji uključuje glazbeno obrazovanje za svu djecu, njegova kći Marjukka uspjela je ostvariti svoj san o glazbenoj karijeri izvan svog sela.
Glazba je izvor dobrobiti za mnoge Fince, od kojih mnogi pjevaju u zborovima, uče svirati instrumente ili posjećuju redovite koncerte, posebno tijekom dugih, mračnih zima u zemlji. No, Marjukka se brine da te mogućnosti možda neće biti dostupne budućim generacijama. Finska je održala parlamentarne izbore 2. travnja, a krajnje desna Finska stranka, koja je osvojila drugi najveći broj mjesta 2019., obećala je smanjiti financiranje za umjetnost ako ove godine osigura većinsku koaliciju.
- Glazba, prema kojoj sam strastvena, stvara način razmišljanja u kojem se možete suočiti sa svojim unutarnjim osjećajima i strahovima. Dodiruje dijelove naše duše do kojih inače ne bismo mogli doći, a ako nam to oduzmu bit će dugotrajnih posljedica - rekla je Puutio.
Liberalna nacija
Mnogi sugovornici naveli su obilje prirode kao ključ za finsku sreću. Gotovo 75 posto Finske prekriveno je šumom, a sve je dostupno svima zahvaljujući zakonu poznatom kao "jokamiehen oikeudet", ili "svačije pravo", koji ljudima daje pravo na slobodno kretanje bilo kojim prirodnim područjem, na javnom ili privatnom zemljištu.
- Uživam u miru i kretanju u prirodi. Tamo dobivam snagu. Ptice pjevaju, snijeg se topi, a priroda oživljava. Jednostavno je nevjerojatno lijepo - rekla je Helina Marjamaa, bivša atletičarka koja je predstavljala zemlju na Olimpijskim igrama 1980. i 1984. godine.
Njezina kći Mimmi, učiteljica plesa i certificirana seksualna terapeutkinja, nedavno se zaručila za svoju djevojku. Rekla je da je ohrabrena otvorenošću i dubljim razumijevanjem roda i seksualnosti koje vidi u sljedećoj generaciji.
- Mnogi se tinejdžeri već u ranoj dobi pokazuju onakvima kakvi jesu, trebamo to poticati – rekla je Mimmi.