Karte se miješaju ispočetka, rađa se nova hijerarhija, sve su oči uprte u 1.1. 2024. godine!

Bilo je iznenađujuće ono što je juče prijepodne (24.8.) najavio južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa: šest novih zemalja pridružit će se savezu država BRICS-a. To su Argentina, Etiopija, Egipat, Saudijska Arabija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.

One će postati članice 1. siječnja 2024. godine, a savez bi se od tada trebao zvati BRICS Plus. „Ovim samitom BRICS je otvorio novo poglavlje”, rekao je Ramaphosa. „Novo poglavlje za stvaranje pravednog svijeta. Pravedan svijet. Svijet koji je inkluzivan i prosperitetan", piše Deutsche Welle.

Etiopija ili ipak neka druga država?

Konferencija za novinare koja je prvobitno bila zakazana za srijedu je otkazana. Razlog nije službeno priopćen. No doznaje se da je bilo diskusije o tome zašto se u članstvo treba primiti Etiopiju, dakle još jednu zemlju s afričkog kontinenta. Navodno je u utrci bila i Indonezija.

Ali, onda je Ramaphosa uvjerio sudionike sastanka na vrhu. Ne može biti, navodno je rekao, da se o proširenju odlučuje na samitu u Južnoafričkoj Republici i da se ne primi nijedna crnačka afrička država. Iako se Egipat geografski nalazi u Africi, smatra se arapskom zemljom. No taj spor nije službeno potvrđen.

Novi svjetski poredak?

Mnogi analitičari vjeruju da će savez država BRICS Plus pomaknuti političko i gospodarsko težište u svijetu. Stara grupa BRICS predstavljala je 42 posto svjetske populacije i oko 25 posto globalne ekonomske proizvodnje. BRICS Plus će predstavljati 37 posto svjetske ekonomske proizvodnje i 46 posto svjetske populacije.

Ovaj moćni blok, kažu mnogi analitičari, može se suprotstaviti Zapadu, koji članice BRICS-a ionako vide kao previše dominantan. Dakle, novi svjetski poredak? Steven Gruzd s Južnoafričkog instituta za međunarodne poslove kaže da će se vidjeti može li BRICS Plus stvarno biti ravnopravan protivnik ili samo konkurent. Interesi članica novog saveza su previše različiti, kao i njihove gospodarske i političke strukture i ciljevi.

Kina i Rusija su očigledno autokracije, kao i Iran. Brazil, Indija i Južnoafrička Republika su parlamentarne demokracije, kao i Argentina, ali kuda bi trebalo svrstati ostalih pet novopridošlih? U Etiopiji je donedavno još bjesnio rat, ali se u Egiptu još više gaze ljudska prava.

Stvar sa Saudijskom Arabijom i Iranom

Teško je shvatiti i činjenicu da će Saudijska Arabija i Iran biti dvije zemlje u novom BRICS-u koje su zapravo smrtni neprijatelji. Obje žele prevlast na Bliskom istoku. Iran podržava pobunjenike u Jemenu, protiv kojih se Saudijska Arabija već́ duže vrijeme bori.

Iako je Kina početkom godine poduzela djelomično uspješan pokušaj posredovanja među njima, Gruzd kaže: „Bit će zanimljivo vidjeti da li to zaista funkcionira. Ove dvije zemlje će još dugo biti ljuti rivali na Bliskom istoku. Ne mislim da će sporazum poput ovog koji je sada objavljen odjednom postići da nestane zla krv između ove dvije zemlje".

No, treba napomenuti da su te dvije zemlje početkom godine objavile da će uspostaviti diplomatske odnose. Jer, razlog je očigledan: konfrontacija je i jednoj i drugoj državi donijela više štete nego koristi. Nijedna strana ne može prevladati onu drugu.

Politički ili gospodarski?

Prvog i drugog dana puno se pričalo o ratu u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin žestoko je kritizirao Zapad u dvije video poruke. On je u utorak žalio zbog zapadnih sankcija protiv, kako je rekao, „suverenih zemalja", koje bi prvenstveno pogodile najsiromašnije zemlje svijeta. Pod „suverenim državama" podrazumijevao je, naravno, Rusiju, a pod „najsiromašnijim zemljama" afričke države.

U srijedu je to ponovio. Zapad je bio taj koji je „izazvao" rat protiv Ukrajine. No posljednjeg dana ni riječi o tome. Putin je ponovo u video poruci zahvalio zemljama BRICS-a na proširenju i pohvalio južnoafričkog predsjednika za vođenje pregovora.

Samo je kineski predsjednik Xi Jinping kratko napomenuo da bi i nova grupa BRICS Plus trebala biti jamac mira u svijetu. No nitko nije pričao o tome kako bi to trebalo izgledati sa zemljom kao što je Iran.

Općenito je bilo dosta govora o gospodarskoj suradnji i boljoj suradnji banaka u zemljama članicama. Posljednjeg dana samita nitko nije govorio o zajedničkoj valuti, o čemu se iznova raspravljalo posljednjih dana. Taj projekt je zasad vjerojatno skinut s dnevnog reda.