‘ODGOVORILI BISMO‘

Kakvo bi kemijsko oružje Rusija zapravo mogla upotrijebiti u Ukrajini i kako bi Zapad reagirao?

Takvo oružje morbidno je u svojoj učinkovitosti i može slomiti volju civila za otporom, kaže stručnjak za kemijsko oružje

sirijski Alep bio je napadnut sarinom i plinom klora

 Stringer/Avalon/Profimedia

Američkog predsjednika Joea Bidena dvaput su u četvrtak pitali hoće li NATO odgovoriti vojnom akcijom ako Rusija upotrijebi kemijsko oružje u Ukrajini.

- Odgovorili bismo. Priroda odgovora ovisila bi o prirodi upotrebe. Tu odluku donijet ćemo kad za to dođe vrijeme, ali ona bi također izazvala odgovor (ruske strane) - rekao je Biden. Jasno je kako se o vojnoj akciji ne može govoriti sa sigurnošću, iako je američki predsjednik u odgovoru bio dovoljno oprezan pa ona ipak nije definitivno isključena.

No može li Rusija zaista upotrijebiti kemijsko oružje u Ukrajini? Podsjetimo, Rusija je jedna od 193 zemlje koje su potpisale međunarodni ugovor o zabrani proizvodnje, skladištenja i uporabe kemijskog oružja, a Moskva ujedno i poriče da ima ili koristi takvo oružje.

Međutim, ruski agenti 2018. u Salisburyju su upotrijebili smrtonosni nervni otrov - novičok - koji je ubio Dawn Sturgess. Ponovno su ga upotrijebili i za trovanje oporbenog čelnika Alekseja Navaljnoga u kolovozu 2020.

Zapadni čelnici sve su zabrinutiji da bi Rusija, ako ne postigne brzu pobjedu u Ukrajini, mogla upotrijebiti opasno oružje kako bi izbjegla dugotrajni i krvavi rat, koji trenutačno ide u prilog braniteljima - Ukrajincima.

U studenome i prosincu 2016. na stambena područja u sirijskom Alepu bačen je plinski klor, što je nakon četiri godine borbi dovelo do kraja otpora pobunjenika.

- Takvo oružje morbidno je u svojoj učinkovitosti i može slomiti volju civila za otporom - kaže stručnjak za kemijsko oružje Hamish de Bretton-Gordon, a prenosi The Guardian. On također tvrdi kako su moguće dvije vrste ruskoga napada: napad klorom ili amonijakom (što bi Kremlj mogao pokušati pretvoriti u industrijsku nesreću) ili korištenje kemijskoga oružja posebno dizajniranoga za ubijanje kao što je sarin, koji je bio korišten u Siriji 2017. godine, odnosno novičok.

- U prvom slučaju, nisam siguran da bi došlo do vojnog odgovora NATO-a. Saveznici bi vjerojatnije htjeli opskrbiti Ukrajinu boljim oružjem i to u većim količinama. Ali ako bi Rusija koristila ova druga sredstva, NATO bi morao odgovoriti vojnom akcijom kao što je to učinio u Siriji - kaže de Bretton-Gordon, inače bivši zapovjednik NATO-ovih snaga za kemijsko oružje.

SAD su u dva navrata izvršile napade u Siriji. Raketni udari u travnju 2017. naređeni su nakon napada sarinom, a zračni i raketni napadi u travnju 2018., u kojima su sudjelovale i snage Francuske te Velike Britanije, uslijedili su nakon što je u Damasku korišten plin klora. Svaki put gađano je ono što je opisano kao skladište sirijskoga kemijskoga oružja.

No kad je Rusija u pitanju, vrlo je malo vjerojatno da bi NATO izravno napao kemijska skladišta u Rusiji zbog straha od početka općega rata, što članice NATO-a svakako žele izbjeći. U ovom scenariju ne treba isključiti niti strah od ruskoga odgovora prema Zapadu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je na summitu NATO-a uputio izravan apel u kojemu je tražio više naoružanja, borbenih zrakoplova, tenkova, raketnog topništva i sustava protuzračne obrane za svoju zemlju. Zapadne zemlje definitivno bi mogle pojačati takvu vojnu pomoć Ukrajini.

Druga (ne-vojna) opcija bilo bi daljnje pooštravanje ekonomskih sankcija protiv drugih ruskih banaka i potpunu zabranu uvoza nafte i plina od strane EU-a i Velike Britanije, iako bi takva odluka za neke zemlje bila ekonomski vrlo teška. No stvarnost je takva da će se ozbiljne rasprave o svemu ovome očito voditi tek nakon što se dogodi bilo kakav napad kemijskim oružjem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. prosinac 2022 04:14