Kako uništiti banku, reći da ti je žao i ostati šef: Sumanuta odluka za koju je trebalo samo zaplakati

DEN HAAG

ZNANOST I SIGURNOST

Nizozemska objavila novu strategiju sigurnosti koju bismo trebali preuzeti

Nizozemska budi asocijacije na tulipane ili četvrt crvenih svjetiljki, dobar nogomet i rajčice dostupne cijele godine, izlete nakon kojih se malo toga sjećamo jer smo jeli kolače. Zemlja koja zemlju krade moru pa je ipak drugi svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. Stigma odgovornosti zbog srebreničkog genocida koje su svjesni. Rijetko će tko povezati zemlju s jakom vojskom, mornaricom i sigurnosnom politikom. Sve to odlikuje Nizozemsku čija je obavještajna služba na glasu u globalnoj zajednici. Nema mjesta čuđenju, svaka trgovačka zemlja morala je imati razvijenu obavještajnu mrežu. Nizozemska ju je i sačuvala.

“Rusija je proteklih mjeseci pokušala prikupiti obavještajne podatke za sabotažu ključne infrastrukture u nizozemskom dijelu Sjevernog mora, objavila je krajem veljače nizozemska vojna obavještajna agencija MIVD. Kod vjetroelektrane na pučini Sjevernog mora otkriven je ruski brod koji je skenirao energetsku infrastrukturu, rekao je čelnik MIVD-a”, general Jan Swillens, na konferenciji za medije krajem veljače. Razumljiva je stoga zajednička izjava ministrice pravosuđa Dilan Yeşilgöz-Zegerius i ministra vanjskih poslova Woepke Hoekstre: “Sigurnost našeg Kraljevstva ne treba uzimati zdravo za gotovo. Zahtijeva našu stalnu pažnju, kako bismo bili sigurni i bezbrižni. Bez sigurnosti ne možemo živjeti u slobodi.”

Zašto je to važno?

Dvoje ministara je u ponedjeljak predstavilo novu “Strategiju sigurnosti” usmjerenu budućnosti. Riječ je o prvoklasnom dokumentu koji problematiku dijeli na tri međuovisne razine: “Sigurno Kraljevstvo u multipolarnom svijetu” gdje se govori o međunarodnim partnerstvima, oružanim snagama, suočavanju s hibridnim prijetnjama te otpornosti ekonomije i zaštiti znanosti. Posebno naglašavam posljednji element, evo citata: “Nezaštićena znanost predstavlja izravne rizike sigurnosnim interesima i strategijskom položaju. Istodobno, znanost kao izvor znanja, inovacija i utjecaja nezamjenjiva je za iskorištavanje prilika povezanih s tim strategijskim interesima. To će pomoći u jačanju nizozemske ekonomije temeljene na znanju i drugih sektora te pomoći u rješavanju ostalih složenih izazova i pravaca djelovanja unutar ove strategije.” Hrvatska u znanost ulaže 1,3% BDP-a, Nizozemska 2,4%, apsolutno je to 240 milijuna:18,5 milijardi eura. Tehnološka moć ključna je za ovo stoljeće naročito za male zemlje. Je li čudno što Nizozemska izrađuje najbolje strojeve za proizvodnju čipova?

Što je šira slika?

“Otporan demokratski pravni poredak” druga je točka, a treća “Pripravno i otporno društvo”. Ovo potonje je važan segment jer se otvara stanovništvu. “Sigurnosna strategija zahtijeva oprez i pripravnost stanovništva. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti sigurno i otporno društvo”, piše premijer Mark Rutte u predgovoru.Podsjeća na nekadašnju Društvenu samozaštitu, ali nema s tim jadnjikavim pokušajem ništa zajedničko.

Hrvatska je bez takvog dokumenta u doba najveće geopolitičke i velike geoekonomske krize. Prepišite nizozemsku Strategiju. Pokušajte je provesti.

ZÜRICH/BASEL

Dioničarima Credit Suisse je, izgleda, krah banke pomutio mozak.

Sjećate se kraha Credit Suissea? Da, u doba brzih poruka, Twitter je to počeo, ali i dalje mi je drag jer traži sažetost izričaja inače je poruka neuporabljiva, Tik Tok je to doveo do loše krajnosti, u to, dakle, doba interes brzo nestane. Kriza nekoć moćne švicarske banke traje i dalje. Švicarski državni tužitelj otvorio je istragu o posredovanju vlade i regulatora u UBS-ovom preuzimanju Credit Suissea, upozorivši na "brojne" upitne aspekte spašavanja posrnule banke.

Zašto je to važno?

Švicarska vlada je odlučila da vodeći ljudi banke neće dobiti bonuse, a onima na nižim položajima će biti smanjeni 50 i 25%. Ukupno je riječ o nekih 66 milijuna dolara. Interesira me što o tome misle kupci obveznica AT1 koji su ostali bez 17 milijardi dolara. Utorak je bio dan sastanka dioničara koji su, stvarno, ne zezam, odlučili da dosadašnji šef Axel Lehmann (financijsku krizu 2008. godine je pokrenuo pad banke Lehman Brothers) ostane na tom položaju tijekom pripajanja UBS-u. Malo se zaigrao pa nek‘ se igra do kraja. Neuk sam u pitanjima korporativnog poslovanja, ali ova mi odluka djeluje sumanuto, ispravite me ako griješim. Je li stvarno dioničarima propale banke bila dovoljna plačljiva Lehmannova bugarštica: "Ispričavam se što više nismo mogli zaustaviti gubitak povjerenja koji se nakupljao godinama i što smo vas razočarali". Izjava u kojoj je sve pogrešno, nije riječ o gubitku povjerenja nego novca, ali za bankare je to tuđi novac, bio je svjestan da proces traje godinama i ništa nije poduzeo, a posljedica je razočaranje. Koji je to mentalni sklop! Jedan od dioničara je pitao vodstvo kako spavaju, ali je Lehmann opet izabran. Razumljivo mi je da su dioničari ostavili Colma Kellehera na čelu UBS-a (dobio je 88,9% glasova) koji ih je uvjeravao da će im pripajanje CS biti od koristi: zasluženo jer je, svjestan problema konkurencije, pripremao teren za preuzimanje. Dioničare ne zabrinjava što će zbog spajanja banaka posao izgubiti 11.000 zaposlenih u Švicarskoj i još 25.000 diljem svijeta.

Što je šira slika?

Philipp Rickenbacher, šef banke Julius Baer, tumači The Financial Timesu kako je za švicarski "izvanredan bankovni ekosustav" loše da su u međunarodnim medijima. Traži od vlade da učini sve kako u pitanje ne bi bio doveden status Švicarske kao "bankara super bogatih". Nemam komentara, sve je rekao.

BERLIN

Konačno, znanost nam poručuje da nema opasnosti ako poližemo poklopac jogurta

Znanost treba čuvati (vidi 1) jer nam koristi na svakom koraku. Pitanje odnosa prema poklopcu na čaši jogurta važna je tema jer, molim vas lijepo, tko otvori jogurt i zatim ne poliže poklopac na kojem se nakupi sloj tog proizvoda? Nedavno sam sudjelovao u raspravi koja je otišla i korak dalje, je li nužno oprati čašu kad pojedemo jogurt. Većina je tvrdila da se to čak i mora. Kad je riječ o lizanju, ima opreznih koji se pitaju neće li tako u tijelo unijeti i aluminij. Kako znamo da je njemačka znanost jedna od najboljih na svijetu, Bundesinstitut für Risikobewertung (Njemački savezni institut za procjenu rizika) je objavio da nema straha, poližete li poklopac ne znači da ćete konzumirati i aluminij. Pripaziti treba na jezik kako ga ne biste porezali na rub. To smo znali.

Zašto je to važno?

Jesti jogurt je zdravo, a i ne povećava tjelesnu težinu. “Ukupna težina kopnenih sisavaca koji žive u divljini – od slonova i bizona do jelena i tigrova – danas iznosi manje od 10 posto ukupne težine svih muškaraca, žena i djece koji žive na našem planetu, piše Guardian”, a prenosi Hina. Studija izraelskog Weismannova znanstvenog instituta zaključuje da današnji divlji kopneni sisavci čine ukupnu masu od 22 milijuna tona. Za usporedbu, ljudska populacija danas teži oko 390 milijuna tona. Više jogurta. Ako i porežete jezik, neko ćete vrijeme pažljivije jesti.

Što je šira slika?

The Wall Street Journal objavljuje istraživanje prema kojem se kompanije sve više okreću iskusnoj radnoj snazi, osobama starijim od 60 godina jer su, tvrde, bolji radnici od mladih - razumljivo, jer više ne brinu o djeci i imaju većinom rješena temeljna egzistencijalna pitanja. Neke su tvrtke zaključile i da starija radna snaga ima čvršću radnu etiku.

Konačno vijest koja ruši moju čestu tezu “nema zemlje za starce”.