'KAKO SMO IZAŠLI IZ KRIZE: REKLI SU DA DIGNEMO JAVNI DUG. NISMO POSLUŠALI' Estonski premijer otkriva za Jutarnji

Estonski premijer Andrus Ansip drugi je u Europi po pitanju rekorda mandata. Prvi, a njega je gotovo nemoguće nadmašiti, luksemburški je premijer Jean-Claude Juncker koji već 18 godina obavlja tu funkciju. Ansip vodi tehnološki razvijenu i samozatajnu zemlju europskog sjevera, u kojoj živi oko 1,2 milijuna ljudi, od 2005. godine. Estonija, bivša sovjetska republika, prije dvije godine postala je punopravna članica eurozone i smatra se jednom od najjačih zagovornica EU.

Estonija je bila teško pogođena financijskom krizom, ali nije postala novom Grčkom ili Ciprom. Kako ste se spasili?

- Na krizu smo reagirali brzo i odlučno. Srezali smo javnu potrošnju, napravili nužne strukturne reforme, podigli trošarine na cigarete, alkohol i gorivo. Naša ekonomija se brzo prilagodila novoj stvarnosti. No, to nije bila jedina mjera. Također smo se vodili principom da se isplati pojačati svoje financijske rezerve kada to dopušta opća ekonomska situacija. Iako su postojale preporuke da podignemo razinu javnoga duga, estonska vlada odlučila je da to neće učiniti i nismo koristili svoje rezerve za ‘ekonomski doping’. Da jesmo, ne samo da bismo sada morali otplaćivati dugove, nego i kamate. Prosječno, EU troši tri posto svog BDP-a samo na otplatu kamata. To je previsoka cijena. Mislim da nije mudro posuđivati novac od naše djece i unuka.

Stalna podrška euru

Kako je ulazak u eurozonu pomogao vašoj ekonomiji?

- Donio je stabilnost i povjerenje. Dvije trećine stranih investicija dolaze od naših susjeda, Švedske i Finske, a ulazak u eurozonu dao je dodatno povjerenje investitorima i učinio Estoniju atraktivnom za izravna strana ulaganja. Ona su stvorila nove poslove i stimulirala izvoz. U 2011. godini naša je trgovina sa zemljama EU porasla za 8,3 posto i područje EU je još uvijek ono u koje ide 70 posto našeg izvoza. A euro je dobar i za kućanstva jer je 90 posto kredita iz vremena estonske krune bilo vezano uz tečaj eura.

Kako ste nagovorili svoje građane da prihvate euro? Je li se uvođenje eura odrazilo na životni standard?

- Stara valuta, estonska kruna, cijeli je svoj život, počevši od 1992. godine, bila vezana prvo uz njemačku marku, a onda uz euro, tako da smo na neki način bili dio eurozone još prije samog prihvaćanja te valute. Emocionalno, promjena je možda nekim ljudima bila teška. No, naviknuli su se iznenađujuće brzo. Mnogi su primijetili da je promjena na euro učinila putovanja lakšima te da su nestali i troškovi kod transakcija ne samo za pojedince, nego i za tvrtke. Ulazak u eurozonu donio je i neke manje poznate prednosti kao što su niže stope na hipoteku, a time je poboljšan životni standard velikog broja ljudi. Usput, prema istraživanju javnog mnijenja, kod nas stalno raste podrška euru i jesenas je iznosila 63 posto. To je puno iznad EU prosjeka.

Rezerve veće od duga

Prema prognozama, Estonija će imati rast BDP-a u 2013. godini. Kako ćete to postići?

- Zaista imamo dobre uvjete za ekonomski rast. Prema predviđanjima Europske komisije, Estonija će biti najbrže rastuća ekonomija u eurozoni ove godine. Očekujemo da će BDP rasti tri posto. Ključni motori estonskog ekonomskog uspjeha su liberalna ekonomska politika i stroga monetarna politika. Ti se principi provode otkad je Estonija postala nezavisna 1991. godine. S rezovima koje smo napravili naš je proračun uravnotežen, a zbog toga što smo se suzdržavali od novih zaduživanja, odlučili smo da ćemo i promijeniti godinu odlaska u mirovinu na 65. Estonija ima i radno zakonodavstvo koje je među najliberalnijima u Europi. Kada je naša ekonomija rasla, uštedjeli smo velike rezerve koje smo mogli aktivirati u vrijeme krize. Čak i danas imamo više rezervi nego duga. Na taj način možemo koristiti novac koji bismo u drugom slučaju koristili na servisiranje duga tako da pomažemo svoj ekonomski rast.

Kako ste privukli strane investitore?

- Estonija se nikad nije željela vezivati uz bilo kakav protekcionizam i barijere. Otvorili smo se investitorima i trgovinskim partnerima svih nacionalnosti. Istodobno nismo temeljili svoju atraktivnost za strane investicije na posebno razrađenim vladinim planovima koji bi ih trebali podržati. Umjesto toga, zemlja se čvrsto držala principa da se svi investitori tretiraju jednako, bez obzira na to otkud dolaze. Stoga su glavne ‘privlačnosti’ za strane investicije euro kao valuta od globalnog povjerenja i prijateljsko poslovno okruženje. Zaista mogu potvrditi da je Estonija jedna od najviše prijateljski raspoloženih zemalja po pitanju stranih ulaganja ne samo u istočnoj i srednjoj Europi, nego u cijelom svijetu.

Estonija je odabrala put visoke tehnologije po kojoj je danas poznata. Koliko je to pridonijelo ekonomskom rastu zemlje?

- Sve je to vezano uz put koji smo odabrali početkom 1990-ih, nakon što smo izborili nezavisnost. Zbog duge sovjetske okupacije Estonija je bila zaostalija u odnosu na demokratske europske zemlje. Naši su ljudi znali da moramo puno raditi i da ćemo morati provesti neke radikalne, katkad i bolne reforme. Srećom, vlada je bila izuzetno reformistička i promjene koje su nastupile, trebale su stvoriti temelj za rast. Prva velika reforma u Estoniji bila je monetarna reforma 1992. godine. Estonija je postala prva zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza koja je uvela svoju valutu i izašla iz zone rublje. Željeli smo postići makroekonomsku stabilnost.

Reformisti su također zaključili da i porezni sustav mora biti jednostavan, da ga treba lako provesti, pa je morao biti transparentan i razumljiv poreznim obveznicima. Porezna osnovica morala je biti široka koliko god je to moguće, s minimalnim brojem izuzetaka i poreznih izbjegavanja. Stope su morale biti niske kako bi se ohrabrile aktivnosti ljudi i stvarao rast. Zato je Estonija 1994. uvela ‘flat rate’ na osobni dohodak. Porezni sustav postao je jednostavniji i razumjeli su ga i porezni obveznici i oni koji su prikupljali porez. Od 1. siječnja ove godine 2000 estonskih korporacija radi po novom pravilniku, prema kojemu su njihovi profiti izuzeti od plaćanja poreza sve dok nije distribuiran. Estonija je mala zemlja i vjerujem da je naš način razmišljanja ovakav: biti bolji nego prije, činiti bolje nego prije i pronaći nove načine rada. Znamo da možemo početi uspješne poslove jer imamo pametne i obrazovane ljude.

Radikalne reforme koje smo proveli tijekom 20 godina, od 1992., promijenile su Estoniju iz temelja. Kao rezultat te nevjerojatne transformacije Estonija je imala iskustvo najbržeg ekonomskog rasta u Europi u posljednjih nekoliko godina. Siromaštvo i nejednakost nestaju, a životni standard ubrzano raste.

Veći standard zbog EU

Stoji li zbog svega toga tvrdnja da je Estonija jedna od najvećih zagovornica EU? Koje vam je nedostatke EU donijela?

- Vjerujem da je jedan od glavnih razloga zbog kojih su ljudi u Estoniji glasali za članstvo u EU 2003. godine bila sigurnost, nada u stabilnu budućnost unutar Europe u koju Estonija pripada povijesno i geografski. EU je bila mirovni projekt. Estonci itekako dobro znaju što je agresija velikih totalitarnih režima, što znači živjeti pod stranim nedemokratskim vladarima. Europska Unija je simbolizirala nešto posve drugo: demokraciju, mir i prosperitet. Toga smo bili lišeni 50 godina. Sada naši građani u potpunosti uživaju u prednostima EU. Slobodno putujemo po Europi, stvaramo poslove i radimo drugdje pod istim uvjetima kao i lokalno stanovništvo - i osjećamo se kao pravi Europljani.

Istodobno nam je EU puno pomogla da podignemo svoj životni standard. Zahvaljujući njihovim subvencijama, bili smo u stanju poboljšati estonsku konkurentnost na međunarodnim tržištima i omogućiti sve potrebne investicije. Što se tiče nedostataka, ja ne znam niti jedan.