Rusija se pokušava oporaviti od prošlogodišnjeg koordiniranog protjerivanja špijuna koji su radili u njezinim diplomatskim predstavništvima diljem Europe, piše Politico.
Sve je više dokaza da Vanjska obavještajna služba Ruske Federacije (SVR) i Glavna uprava Glavnog stožera Oružanih snaga Ruske Federacije (GRU) užurbano rade na ponovnoj izgradnji špijunske mreže koja bi Moskvi dojavljivala sve informacije i kretanja vezana za vojnu pomoć koju Zapad šalje Kijevu.
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin krajem veljače prošle godine naredio invaziju na Ukrajinu, više od 400 nedeklariranih ruskih obavještajaca protjerano je iz Francuske, Belgije, Njemačke i drugih europskih zemalja. Sigurno-obavještajna služba Finske (SUPO) prošlog je četvrtka rekla da su nordijske zemlje također protjerale niz ruskih obavještajaca te uskratile vize njihovim zamjenama.
- Ured ruskih obavještajaca u Finskoj smanjio se za pola - rekao je direktor SUPO-a Antti Pelttari te dodao da će se Rusija zbog pada broja obavještajaca morati okrenuti drugim metodama prikupljanja informacija.
Špijuni koji su se skrivali po ruskim ambasadama u Europi aktivno su regrutirali lokalce, pretvarali ih u krtice te drugim špijunima pomagali da izvedu operacije kao što je bilo trovanje Sergeja Skripalja i njegove kćerke.
Darius Jauniškis, direktor litavskog Državnog ureda za sigurnost, rekao je Politicu da ruske obavještajne službe žele obnoviti stare i stvoriti nove špijunske ćelije. Dodao je da su ruski špijuni u kibernetičkom prostoru postali aktivniji te da se oslanjaju i na netradicionalne metode prikrivanja svojih identiteta.
Jauniškis tvrdi da se Rusi žele informirati o europskoj infrastrukturi te da žele doznati sve o proizvodnji i slanju vojne pomoći Ukrajini: - Kad god Litavci odlaze u Rusiju i Bjelorusiju, obavještajci ih vrbuju - rekao je Jauniškis.
Litavske su obavještajne agencije primijetile i da bjeloruski obavještajci stupaju u kontakt s bjeloruskom dijasporom, pa čak i bjeloruskim opozicijskim organizacijama, te pokušavaju minirati njihove aktivnosti i regrutirati njihove članove. Jauniškis je rekao da Litva ima dokaze da bjeloruskim opozicijskim organizacijama pristupaju i ruski obavještajci.
Poljska je prije nekoliko tjedana objavili da su njezini kontraobavještajci raskrinkali špijunsku organizaciju koja je radila za ruske obavještajne službe. Ti su špijuni postavljali kamere na važne željezničke koridore koje je Zapad koristio za dostavljanje oružja i municije Ukrajini.
Poljski ministar obrane Mariusz Błaszczak sugerirao je da su ti špijuni u Poljsku ušli iz Bjelorusije te da je među njima bilo i Bjelorusa. Poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kamiński rekao je da su osumnjičeni imali bazu nedaleko od vojnog aerodroma Rzeszów-Jasionka te da su željeli "paralizirati dostavu opreme, oružja i pomoći Ukrajini".
Jauniškis je rekao da ruska vojska stalno prikuplja informacije litavskoj vojnoj i civilnoj infrastrukturi. - Na primjeru Ukrajine možemo vidjeti kako se takve informacije mogu koristiti za napadanje civilne infrastrukture, rekao je direktor litavskog Državnog ureda za sigurnost.
Europski obavještajci sumnjaju da su ruski agenti sudjelovali u rezanju kablova koje vlakovođe na sjeveru Njemačke koriste za komunikaciju te podvodnih kablova koji služe za dostavljanje struje jednom danskom otoku. Norveška i Litva uočile su da se sumnjivi dronovi motaju oko njihovih aerodroma i energetske infrastrukture. Neki vodeći europski obavještajci strahuju da će Rusija aktivirati svoje spavače, "ilegalce" koji žive na Zapadu i izdaju se za obične građane. Otkad je početo rat u Ukrajini, Bugarska, Slovačka, Albanija, Nizozemska, Njemačka, Švedska i Norveška uhitile su ruske agente i krtice.
Dva Rusa i Ukrajinac uhićeni su dok su prošle godine pokušali ući u jedan albanski vojni kompleks i napraviti nekoliko fotografija, a Bugari su uhitili rezervista iz obrambenog sektora, koji je Rusiji od 2016. naovamo slao vojne tajne. Slovačka je uhitila rezervista Pavela Buczyka, koji je prošle godine Rusiji slao informacije o slovačkim i ukrajinskim obrambenim snagama te za njih primio najmanje 46 tisuća eura. S njime je surađivao Bohuš Garbár, novinar jednog proruskog medija, koji je bio zadužen za traženje Rusiji naklonjenih pojedinaca.
Bivši mađarski europarlamentarac Béla Kovács, član desničarske stranke Jobbik, koji se trenutno nalazi u Moskvi, osuđen je na kaznu zatvora od pet godina zbog špijuniranja za Rusiju. Unatoč tome, više zemalja Budimpeštu vidi kao kočničara europskih kontrašpijunskih napora usmjerenih protiv Moskve. Naime, mađarski premijer Viktor Orbán dopustio je Međunarodnoj investicijskoj banci (IIB) da se iz Moskve preseli u Budimpeštu.
Među članicama IIB-a trenutno se nalaze Bugarska, Rumunjska, Kuba, Mongolija, Vijetnam, Mađarska i Rusija. Rumunjska je najavila da će iz nje izaći 9. lipnja 2023., a Bugarska 15. kolovoza 2023. godine. Mađarski opozicijski političari i bivši obavještajci te zapadni sigurnosni dužnosnici tvrde da Rusija sjedište IIB-a u Budimpešti koristi kao špijunsku bazu. Zaposlenici i konzultanti IIB-a uživaju diplomatski imunitet te posjeduju vize koje im dopuštaju slobodno kretanje unutar Schengenskog prostora.
Spomenuta uhićenja dokaz su da Rusija želi prikupiti informacije o europskim obrambenim strukturama i vojnim planovima Sjevernoatlantskog saveza te regrutirati nove špijune. Istovremeno, uhićenja su dokaz da zapadne sigurnosne službe znaju što Moskva želi napraviti. Kako navodi Politico, sada nije vrijeme da se opuste.