NOVI TRENDOVI U EUROPI

Kako pandemijski zamor utječe na rast ultradesnih stranaka: ‘Ova kriza je postala gorivo za njih‘

Kažnjavanje političara zbog nezadovoljstva upravljanjem krizom pokazuje se tako kao faktor koji bi mogao utjecati na politički krajolik u Europi
Ilustracija
 Oscar Gonzalez/NurPhoto

Diljem Europe ultradesne stranke bilježe skokove u popularnosti, a čini se kako to dijelom mogu zahvaliti i pandemiji odnosno pandemijskom zamoru, piše u svojoj analizi al Jazeera. Kada je Ignacio Garriga, glavno lice nacionalističke španjolske stranke Vox, započeo prošlog tjedna kampanju za predstojeće izbore u Kataloniji, loše upravljanje koronakrizom bilo mu je glavni argument protiv rivala iz Socijalističke stranke, sada već bivšeg ministra zdravstva Salvadora Ille.

"Nesposoban i neodgovoran Salvador Illa stoji iza kriminalno lošeg upravljanja pandemijom. Možemo to sažeti s dvije riječi: smrt i propast. I to mnogi od vas koji ovo gledaju misle", poručio je Garriga čija bi stranka na predstojećim regionalnim izborima trebala prema nekim anketama osvojiti i deset zastupničkih mjesta.

Na nedavnim portugalskim predsjedničkim izborima, kada je samo 30 posto javnosti surađivalo s ograničenjima nametnutim zbog korona virusa, kandidat tamošnje ultradesne stranke Chega dobio je čak 12 posto glasova. Za usporedbu, na parlamentarnim izborima 2019. godine ova stranka osvojila je tek bijednih 1.3 posto.

S druge strane Europe, u Rumunjskoj, Alijansa za zajedništvo Rumunja prošlog je prosinca na parlamentarnim izborima dobila devet posto glasova i od politički opskurne stranke postala četvrta najjača u parlamentu. Pandemijski zamor i u ovom je slučaju citiran kao jedan od faktora koji su pogurnuli stranku.

Pandemija i kažnjavanje političara zbog nezadovoljstva upravljanjem krizom pokazuje se tako kao faktor koji bi potencijalno mogao utjecati na politički krajolik u Europi u nadolazećim godinama.

Gledajući ankete i drugdje po Europi - desnica sakuplja bodove. Primjerice u Francuskoj - u jednoj od posljednjih projekcija potencijalnih rezultata predsjedničkih izbora zakazanih za iduću godinu - desničarka Marine Le Pen zabilježila je rekordan skok u popularnosti i gotovo izjednačila šanse s aktualnim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

S druge strane granice, u Italiji, neofašističkoj stranci Braća Italije je u usporedbi s prije godinu dana podrška više nego udvostručena, sa šest posto skočili su na 15. U Belgiji, pak, ultranacionalistička stranka Vlaams Belang trenutno bilježi nikad većih 26.3 posto podrške, šest više od najbližih rivala. S druge strane Pirineja Voxu se predviđa 10 zastupničkih mjesta na regionalnim izborima zakazanima za 14. veljače. To je nezabilježena razina popularnosti za Vox u Kataloniji. "Ovih dana će svaka stranka koja nije na vlasti tvrditi da je vlada loše odradila stvar. Ali u slučaju pandemije, to je zaista istina, komentirao je za al Jazeeru Juan Luis Gutiérrez Quirós, bivši glasač Narodne stranke, sada pristaša Voxa.

U Portugalu i Rumunjskoj napredovanje desnice barem se djelomično pripisuju pandemijskom zamoru. No, francuski politolog Jean-Yves Camus, direktor Observatoryja političkog rasizma, ističe kako bi pripisati to isključivo pandemiji bilo ozbiljno simplificiranje stvari.

"Mislim da je stranka Chega tako dobro prošla na izborima u Portugalu jer građani znaju da predsjednik nije jako moćna figura pa mogu tako glasanjem poručiti da im se ne sviđa lockdown", smatra Camus.

U slučaju Le Pen odgovor bi mogao biti u lockdownu i činjenici da mnogi građani smatraju da se loše upravljalo krizom. Ali, prema njemu, to nije jedini razlog. Tu su i migracije, ekonomija i kriminal te jako francuska tema sekularizma.

"Uostalom, desničari u pandemiji nisu baš svugdje u Europi cvjetali. Upravo su izgubili vlast u Estoniji, a to je udarac i za partnerske strane poput Voxa i Le Pen", ističe Camus.

No, jasno je da desnica neće pustiti da "propadne dobra kriza" odnosno propustiti izvući političke bodove. "Priča ultradesnice je uvijek ista, samo se mijenja tema", smatra Juliana Santos Wahlgren iz Europske mreže protiv rasizma. "Prije su to bile ekonomija ili imigracija. Sada je tu i zdravstvena komponenta koja se preklapa s desnim ideologijama", kaže Wahlgren.

"Nedostatak jasne politike i mnoštvo dezinformacija o pandemiji postali su plodno tlo za toksične poruke, a to je gorivo za desnicu", istaknula je ona.

No, mjera za uspjeh desnice i njihovih politika ionako se ne može mjeriti samo brzim skokovima ili padovima u anketama. Dugoročno, ultradesne strane diljem Europe vrlo će vjerojatno imati koristi od pandemije jer će se normalizirati neka dosad prijeporna politička pitanja.

"Macron već spominje provjere na granici tako da to više nije tema samo za radikalne desničare. U Francuskoj se također priča o napadu na privatnost građana zbog "potvrde o zdravlju". Le Pen je dobila priliku da govori o nekim normalnim temama, da štiti ljudska prava, i tako ljudi zaboravljaju da je to jedna autoritarna stranka", zaključuje Camus.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 08:42