Chișinău
KAKO JE PUTIN IZGUBIO
Obavještajna operacija kojom je moldovska predsjednica Maia Sandu osujetila puč
Hrvatski pravopis traži da pišemo Moldavija. Vlasti te zemlje mole da se piše Moldova jer se tako zovu, Republica Moldova. Zato tako pišem. I bilo bi lijepo da promijenimo u pravopisu.
Mala je to zemlja, siromašna, koja je u lipnju prošle godine dobila kandidatski status za EU. Realnost te zemlje je polarizacija stanovništva na proruski i prozapadni tabor. Kremlj je odlučio zaustaviti iskakanje još jedne bivše kolonije, pardon republike SSSR-a i u listopadu počinje plinski rat koji je doveo do 31,8% inflacije u prosincu (u siječnju ublažena na 27,3%). Proruske snage organizirale su prosvjede, ali vlada se održala zahvaljujući i pomoći EU. Krajem prošle godine počele su kolati informacije da proruske stranke kupuju zastupnice i zastupnike prozapadnih stranaka koje personificira predsjednica Maia Sandu. Koja je u siječnju izazvala paniku u Moskvi kad je nagovijestila moguće približavanje NATO.
Zašto je to važno?
“Frontalni napadi Rusije u Ukrajini nisu bili osobito uspješni, pa logika nalaže izvođenje bočnog manevra. Bjelarus/Bjelorusija – na čelu s nepokolebljivo proruskom vladom – i Moldova jedina su mjesta na kojima bi Rusija mogla pokrenuti takav manevar”, piše Antonia Colibasanu u Geopolitical Futures. Odluka je bila donesena, kreće se u destabilizaciju vlade u Chișinău. Moldova pravodobno dobiva informacije o ruskim planovima koje Ukrajina obznanjuje kako bi djelovala na Zapad da ne posustane u pomoći. Predsjednica Sandu istog dana, 10. veljače, dogovara ostavku premijerke: Natalia Gavrilița se upravo vratila sa sastanaka iz Bruxellesa. Novi je premijer Dorin Recean, predsjedničin savjetnik za sigurnost, vlada prelazi u krizni mod rada, zastupnička skupina vladajuće stranke se poziva na jedinstvo zbog prijetnje sigurnosti pa ako je bilo sklonih stati uz proruske snage sada se povlače. Recean je u parlamentu izglasan 16. veljače, sačuvan je kontinutet vlade. Reakcija je bila toliko munjevita da je proruska strana ostala iznenađena i prosvjede, neuspješne, organizirala tek 20. veljače.
Što je šira slika?
Ruski predsjednik Vladimir Putin 21. veljače poništava dekret iz 2012. koji je Moskvu obvezao na mirno rješavanje granične krize u Pridnjestrovlju. “Drugim riječima, Pridnjestrovlje je europska regija u kojoj Rusija ima građane koje treba štititi i vojne efektive koji ih već štite”, tumači gospođa Colibasanu. Sada je to akt gubitnika jer bi otvaranje nove bojišnice za Rusiju bila logistička noćna mora, a logistika im je jedna u nizu slabosti pokazanih u agresiji na Ukrajinu. I zato su proglasili da Ukrajina priprema teroristički napad na Pridnjestrovlje koji je “uspješno odbijen”.
Dodatak: Novi obavještajni podaci koje su pregledali američki dužnosnici sugeriraju da je prošlogodišnji napad na plinovod Sjeverni tok izvela proukrajinska skupina. Taj sam podatak, citirajući Iana Bremmera, objavio prije dva tjedna. Jel’da mi sad govorite bravo?
ATENA
Dobra vijest koja u jeku željezničke tragedije nije izazvala reakciju
“Mislimo da je 2023. godina u kojoj ćemo dobiti investicijski rejting”, rekao je za The Financial Times Γιάννης Στουρνάρας (Janis Sturnaras), guverener središnje banke Grčke. Najjužnija članica europodručja izgubila je investicijski status 2011. godine kad se, pod pritiskom globalne financijske krize, razjapila dubina knjigovodstvenih manipulacija i računa za koje više nije bilo pokrića. Silina krize zaprijetila je opstanku eura pa je Grčka dobila gotovo prinudnu upravu koja je sređivala njezine javne financije uz teške udarce na stanovništvo. Krivci su bili prijašnje vlade, kako socijalistička (PASOK), tako i pučana (Nea Demokratia) koje su trošile na dug i, recimo otvoreno, podmićivale biračko tijelo. Dug kad tad dođe na naplatu pa je u Grčkoj javni sada najveći u europodručju, 170%, ali je uspjela radikalno spustiti deficit koji je prošle godine bio 1,8%.
Zašto je to važno?
U srijedu je održan štrajk zbog katastrofalne željezničke nesreće u kojoj je poginulo 57 osoba. Reuters podsjeća da je Grčka prodala državnu željezničku kompaniju, koja se sada zove Hellenic Train, talijanskoj državnoj kompaniji Ferrovie dello Stato Italiane 2017. godine kad je, u sklopu mjera za uređenje javnih financija, traženo da privatizira što više javnih tvrtki. Godinu dana ranije je, u sklopu istih mjera, prodala i većinski udio u luci Pirej kineskoj kompaniji Cosco pa je Beijing/Peking kasnije vršio pritisak na Atenu da glasa protiv izvještaja EU koji su bili kritični po NR Kinu.
“Moramo sniziti javni dug na razinu tako da isplate kamata, koje su sada pod počekom, ne stvore novi dužnički problem”, tumači Στουρνάρας, dodajući da će biti potreban održiv fiskalni napor.
Što je šira slika?
Fiskalnim se pitanjima bavi Europska komisija pa je u srijedu objavila dokument “Smjernice fiskalne politike za 2024: promicanje održivosti duga i rasta”. Opći ciljevi fiskalnih politika trebali bi biti srednjoročna održivost duga te promicanje održivog i uključivog rasta u svim državama članicama. Naglašava se da će se opća klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu (javni dug do 60%, deficit do 3%) deaktivirati krajem ove godine pa će se vratiti preporuke članicama o fiskalnoj politici. Detaljizirao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije: “Cijene energije padaju i trebali bismo prijeći na postupno ukidanje većine mjera potpore, počevši od onih najmanje ciljanih.” Povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni dodao je: “Fiskalna prilagodba koju bi zemlje članice trebale provesti ne bi se trebala postići smanjenjem ulaganja, već ograničavanjem rasta tekuće potrošnje”. Tako Grčkoj, ali tako i Hrvatskoj.
AMSTERDAM
Utjecaj Dubrovnika na premještanje Četvrti crvenih svjetiljki
Ujedinjena Kraljevina iz dana u dan uviđa koliko je na gubitku zbog Brexita. Ponavljam moju mantru još od njihovog referenduma, neka ste otišli. EU je s Londonom bila jača, ali znatan dio Londona nije shvaćao koliko je London jači zbog EU. Brojne su banke prebacile dio poslovanja u Uniju jer tako moraju, neke su burze na kontinentu čak u nekim razdobljima bile jače od londonske. Koja sada sve više zaostaje za New Yorkom.
Zašto je to važno?
Iz Kraljevine se povukla i EMA, Europska agencija za lijekove, koja “jamči znanstvenu evaluaciju, nadzor i praćenje sigurnosti lijekova za upotrebu u humanoj i veterinarskoj medicini u EU”. Bilo je otvoreno nadmetanje u koji će se grad smjestiti i pobijedio je Amsterdam gdje je od 2019. godine. Ali avaj, Amsterdam ima i neke druge planove. Gradonačelnica Femke Halsema je u srpnju prošle godine rekla da ne žele postati “Venecija ili Dubrovnik, gdje je povijesna jezgra postala zatvoreni tematski park”. Promjene podrazumijevaju reformu četvrti ‘crvenih svjetiljki’ kako bi se smanjio nered i organizirani kriminal u središtu grada. Erotski centar bi imao oko 100 radnih jedinica za dame koje se bave tim poslom te barove i druge zabavne sadržaje za odrasle.
Što je šira slika?
Amsterdam je u veljači je najavio tri moguće lokacije za četvrt, a dvije su u blizini nove zgrade EMA-e, koja se nalazi nedaleko od velikih hotela i financijske četvrti grada. Agencija se sada ljuti jer će “lociranje erotskog centra u neposrednoj blizini zgrade EMA vjerojatno donijeti iste negativne utjecaje (droga, pijanstvo) na susjedno područje". Nije to sve, EMA je najavila da će tužiti Amsterdam izravno Europskoj komisiji kako bi osigurala sigurno radno ozračje. Volio bih čuti što o mogućim novim susjedama misle zaposlenici.
Mogli su doći u Zagreb i ne bi imali takvih problema.