KAKO JE A. BRATUŠEK DOŽIVJELA DEBAKL Odgovarala je toliko loše da su je odbili i pučani i socijalisti

Alenka Bratušek, bivša slovenska premijerka, neće biti potpredsjednica nove Europske komisije zadužena za energetsku uniju. Protiv nje su glasala dva odbora Europskog parlamenta, za industriju, istraživanje i energiju te za zaštitu okoliša. Nastup Alenke Bratušek pred zastupnicima tih odbora bio je toliko loš da je protiv nje glasalo njih 112, a samo ih je 13 bilo za slovensku kandidatkinju, uz dva suzdržana glasa.

Riječ je o teškom političkom porazu bivše slovenske premijerke koja je trebala dobiti izuzetno važan resor u timu Jean-Claudea Junckera: naime, energetska politika se nalazi u srži odnosa EU i Rusije te predstavlja jedno od ključnih pitanja nacionalne sigurnosti svake od zemalja članica, posebno onih koje su ovisnije o ruskom plinu - a tu je prije svega riječ o zemljama Srednje i Istočne Europe.

Težinu poraza potvrdili su brojni zastupnici iz različitih političkih skupina u Europskom parlamentu, koji su gotovo unisono tvrdili kako je Bratušek bila nedovoljno pripremljena, kako je davala općenite odgovore i ukratko nije ih uspjela uvjeriti da bi na svom novom položaju mogla uspješno upravljati tako značajnim resorom. Stoga i iz skupine socijalista i iz skupine pučana tvrde kako napadi vezani uz pjevanje “Bandiera Rossa” nisu bili presudni. No, ipak je i zbog takvih pitanja - a postavila ga je predstavnica pučana iz Hrvatske Dubravka Šuica (je li baš morala?) - ostala određena sjena nad negativnom odlukom dva odbora.

Nije izbjegla skandal

Osim toga, Bratušek je bila izložena i doslovce rafalima napada iz Slovenije. Prvo se njezina vlada nije mogla dogovoriti oko kandidata pa su Junckeru poslana tri imena i on je sam izabrao baš nju - pa time ovaj slučaj i njemu predstavlja ozbiljan problem. On se za sada nije odrekao svoje kandidatkinje, ali sasvim je sigurno da neće riskirati da mu zbog nje na plenarnom glasanju padne cijela Komisija.

Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, članica pučana, nakon što je Bratušek prihvaćena, pismom je izvijestila Junckera da je ona bila najgora premijerka, pa su članovi SDS-a lobirali po Parlamentu da bi konačno i novi premijer Miro Cerar rekao kako nije zadovoljan imenovanjem Bratušek - kad je vidio koji je resor dobila, pokušao je reterirati, ali bilo je prekasno. Na kraju, i sama bivša premijerka zadala si je autogol jer je uporno odbijala prihvatiti pismeno rješenje Protukorupcijske komisije o mogućem postojanju sukoba interesa u njezinom imenovanju. Tako je pokušavajući izbjeći skandal u njega upala.

Strateški projekti

Sve to skupa rezultiralo je stvarnom blamažom za deželu, njezinu politiku i ugled u svim europskim ustanovama u Bruxellesu (a nije im prvi put, dovoljno se sjetiti Dimitrija Rupela). Cerar je najavio da je već počeo pregovore o mogućem novom kandidatu, a u optjecaju je nekoliko imena. Riječ je o Tanji Fajon, eurozastupnici iz redova socijaldemokrata, zatim se spominje Violeta Bulc, sadašnja potpredsjednica vlade zadužena za razvoj, strateške projekte i koheziju, a opet se govori i o dosadašnjem povjereniku u dva mandata, Janezu Potočniku.

Nije isključeno ni da svoju kandidaturu opet aktivira i Karl Erjavec, novi/stari ministar vanjskih poslova koji je također bio jedan od glasnijih protivnika Bratušek. Koje god ime bude izabrano, vrlo je malo vjerojatno da će Slovenija dobiti ovako moćnu poziciju kakva je bila namijenjena Bratušek. Juncker će i zbog mađarskog kandidata Tibora Navracsicsa koji može biti povjerenik, ali na za kulturu, morati pretumbati položaje, a ne treba zaboraviti da je rekao da resori ne pripadaju državama, nego kandidatima.

Hrvatskoj može biti žao zbog ovakvog ishoda jer je Bratušek bila izrazila veliku spremnost da podrži naše energetske planove, od LNG terminala do istraživanja ugljikovodika.