ANALIZA

Kako izvještava Putinova propagandna mašinerija: ‘Ukrajinci se samo pitaju - zašto vam je trebalo tako dugo?‘

Osim dvojbenog izvještavanja s terena, Putinovi mediji ne prežu ni od otvorenog dezinformiranja

Olga Skabajeva

 Youtube Screenshot

U Kijevu ni traga projektilima koji probijaju zgrade, obitelji ne bježe u skloništa, a nema ni izbjegličkih karavana Ukrajinaca prema Poljskoj i Slovačkoj. Ukratko, nema rata u Ukrajini – ako je suditi prema izvještajima ruskih državnih medija. Umjesto toga u tijeku je, kako to oslikavaju prilozi ruske državne televizije, "oslobodilačka akcija ruske vojske", "zaštita Donbasa", "pravedna denacifikacija" i "obrana ruskog naroda od ukrajinskog genocida".

- Ljudi u gradu Harkovu imaju samo jedan problem s ruskom vojskom, pitaju se 'Zašto vam je trebalo toliko dugo?' - rekla je u prijenosu uživo Olga Skabejeva, TV voditeljica ruske državne televizije Rossiya-1, takozvana "željezna lutka PutinTV-a, najavljujući prilog u kojem se ruske vojnike prikazuje kao osloboditelje, a ne agresore.

Osim dvojbenog izvještavanja s terena, Putinovi mediji poput televizija Rossiy-1, Zvezda TV ili portala RIA Novosti, ne prežu ni od otvorenog dezinformiranja pa barem jedanput dnevno ispale da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kukavički pobjegao iz Kijeva, ili pozvao ukrajinsku vojsku na predaju, što ovaj onda žurno demantira snimkama uživo s kijevskih ulica.

Dakle, osim borbe za prevlast na terenu, odvija se i jednako žestoka borba za percepciju - na državnim televizijama, medijskim portalima, platformama, društvenim mrežama i Telegram grupama.

The Guardian je primijetio da ruski mediji, prilagođavajući se narativu Vladimira Putina, u izvještavanju izbjegavaju riječi kao "bombardiranje", "invazija" ili "preuzimanje" i radije koriste "specijalna vojna operacija", "razoružavanje" i "zaustavljanje genocida". Opisali su to "orvelijanskim pokušajem spina".

No, iako stvarnost sve brže sustiže ruske propagandiste, a društvene mreže, snimke običnih ljudi i neovisni portali demantiraju njihov narativ, državne televizije i dalje su za većinu Rusa, posebno one koji ne govore engleski jezik, glavni izvor informiranja. Prema posljednjim anketama, dvije trećine Rusa, dakle, njih gotovo 100 milijuna, informira se isključivo putem ruskih državnih TV kanala – Channel One, Rossiya-1 ili RT – koje, dakako, stoje na liniji s Kremljom.

Sličan propagandistički sadržaj Putinova mašinerija, kako piše Fortune, širi i news portalima kao što su Zvezda, RIA Novosti, Lenta.ru i Gazeta.ru. Umiješao se zato i Facebook koji je tim portalima, nakon što su već hakeri grupacije Anonymus napali rusku televiziju, a pornografska stranica Pornhub, dajući svoj obol borbi, izbacila ruske korisnike sa svoje stranice, ograničio doseg njihovih objava jer šire opasnu propagandu i iskrivljuju činjenice. Isto čine Twitter i YouTube.

Medijske sankcije iz Rusije nazivaju "kršenjem temeljnih ljudskih prava i sloboda" i ne ostaju dužni. U četvrtak je ruski medijski nadzornik Roskomnadzor zatražio da svi ruski mediji citiraju samo "službene informacije i podatke" kada izvještavaju o sukobu u Ukrajini. Najavili su pritom blokiranje onih medija, njih čak deset, koji se toga ne pridržavaju, a koje nazivaju "stranim agentima".

Među ostalim, neovisna internetska platforma Meduza i ruski televizijski kanal Dožd te Echo of Moscow, InoSMI, Mediazona, New Times, TV Rain i Svobodnaya Pressa. Mlađi Rusi, ispod 40 godina, skloniji informiranju mimo službenih režimskih glasila, tako najviše prate Telegram grupu Alekseja Pivovarova, odmetnutog ruskog novinara kojeg sada prati više od 500.000 pratitelja, a koji već neko vrijeme istupa protiv Putinova režima.

S druge strane, nisu ni Ukrajinci nevješti u "virtualnom ratovanju". Predsjednik Volodimir Zelenskij, izgleda, gotovo pa upravlja zemljom isključivo preko snimaka koje se dijele na društvenim mrežama, a u kojima poziva narod "na borbu" i muškarce na ostanak u Ukrajini. Također, snažno ga se želi oslikati kao neočekivanog lidera, požrtvovnog patriota, ali mjestimice i kao seks-simbol.

Osim toga, javlja se i legenda o takozvanom Duhu Kijeva, ukrajinskom pilotu koji tobože ruši ruske zrakoplove s neba iznad Kijeva. Iako zvuči kao lijepa priča za podizanje morala, ukrajinski izvori tvrde da je riječ o stvarnoj osobi. No, prema stranici Snopes.com, snimka leta Duha Kijeva koja je nekidan postala viralna, a na kojoj ruši neprijateljski avion, navodno je lažna, odnosno preuzeta iz videoigrice. Na isti je način razotkrivena i lažna snimka koja prikazuje spretnu ukrajinsku vojnu akciju a koja se pokazala starom snimkom sukoba iz Sirije.

Politički analitičar Aleksandar Musić smatra da su ratovi od pamtivijeka bili ratovi "istine, laži, dezinformacija i informacija", ali ono što je novo jest da društvene mreže danas, u 2022., informaciju (ili dezinformaciju) čine bržom, upečatljivijom i samim time - opasnijom.

- Kvalitetan videozapis objavljen u masovno dijeljenom 'tvitu' danas donosi veću korist onome koji ga je objavio nego stotine naslova, članaka i radijskih obraćanja u nekom ratu prije pola stoljeća. Zato Ukrajinci, to jest korisnički računi društvenih mreža ukrajinskog predsjednika, gradonačelnika Kijeva, pokazuju vidljivu prednost u ovom segmentu rata. Ali tu je i činjenica da po prirodi stvari slabija država pod agresijom prikuplja simpatije širokih svjetskih masa, ali i da je izvorni ruski narativ 'specijalne operacije radi denacifikacije Ukrajine' nategnut i nema ozbiljniji potencijal za digitalnu diseminaciju - govori Musić.

Dodaje, ipak, da je tužna istina to da, usprkos digitalnom bojištu, sentimentu publike koja prati i navija, čak i sankcijama, ono što na koncu rat gubi ili dobiva je čovjek na terenu - pješaštvo, oklop i zrakoplovstvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. rujan 2022 04:11