Kako Beograd uništava drugu najveću europsku rijeku: ‘To nitko ne radi, ni jedan veći grad!‘

Nedaleko povijesnog središta Beograda, otvaraju se vrata ograde kako bi kamioni mogli doći do obale Dunava gdje ispuštaju kanalizacijski otpad u jednu od omiljenih europskih rijeka, piše Yahoo News.

Nije to tajna operacija, ali nitko ne voli baš previše o tome govoriti u glavnom gradu Srbije - jedinom u kojem se nefiltrirane otpadne vode ispuštaju direktno u drugu po veličini europsku rijeku.

Težak smrad uzdiže se nad smeđom tekućinom koja istječe u korito rijeke, što je posve drugačija slika od one koja je inspirirala Johanna Straussa da napiše svoj slavni valcer Na lijepom plavom Dunavu.

Ribari koji žive od ulova iz rijeke Dunava i Save, koje se spajaju u blizini stare beogradske tvrđave, smatraju ovu svakodnevnu praksu posvemašnjom katastrofom.

'Plače mi se, a nikoga nije briga', kaže ribolovac Dragoljub Ristić (59).

Oko trećine Beograda, grada od 1,6 milijuna stanovnika, nije spojeno na kanalizacijski sustav nego se oslanjaju na septičke jame koje se kamionima prazne direktno u rijeku.

Ostali ispuštaju nefiltrirane otpadne vode u rijeku kroz stotinjak odvodnih kanala.

Otprilike 190 milijuna kubičnih metara otpadnih voda - što je ekvivalentno 60.000 olimpijskih bazena - izlijeva se u rijeku svake godine, procijenjuje ministrica infrastrukture Zorana Mihajlović.

'Ni jedan veliki europski grad ne čini takav zločin prema svojoj rijeci', kaže zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić koji poziva da se uspostavi pravilan sustav za rješavanje otpadnih voda.

Dunav izvire u Njemačkoj i tokom dugim 2.850 kilometara vijuga kroz devet zemalja sve do ušća u Crnom moru.

Grupa austrijskih znanstvenika 2019. je uočila 'kritičnu' prisutnost bakterije E.coli u srpskom dijelu rijeke za što stručnjaci kažu da je znak visoke razine organskog zagađenja.

Ako bi takva voda ušla u probavni trakt čovjeka, izazvala bi infekcije, kaže Igor Jezdimirović iz nevladine udruge Inženjeri zaštite životne sredine.

Zahvaljujući svojoj veličini i snazi, Dunav sam sebe uglavnom uspječno čisti, kaže Božo Dalmacija, profesor kemije i vodeći stručnjak za temu kvalitete vode u Srbiji.

Većinu godine, količina bakterija ne prelazi 500 mikrograma na jedan mililitar, što je razina koja ne predstavlja opasnost za zdravlje.

Oni koji svoj život provode na rijeci kažu kako su već uočili promjene s nakupljanjem otpada u riječnom koritu.

I dok znanstvenih studija na tu temu još nema, ribari kažu kako su otpadne vode utjecale na raznovrsnost ribe koja se ulovi u njihove mreže.

Riba ozimica sve je rjeđa, dok su češće ribe koje se kreću i hrane po dnu, poput somova.

'Ubili smo sve naše rijeke, ubit ćemo i ovu', kaže ribar Mladen Jović (59).

'Dunav je vrlo jaka i moćna rijeka koja uspijeva samu sebe očistiti, ali to neće moći činiti zauvijek.'

Srbija je kandidat za članstvo u Europskoj uniji te se nada da će se priključiti zajednici do 2025. godine.

Pitanje okoliša u tome je jedna od glavnih prepreka, a zemlja treba i do pet milijardi eura investicija kako bi se izgradila neophodna ekološka infrastruktura.

Srbija je već kazala kako neće moći ispuniti zahtjeve te predložila prijelazni period u trajanju od 11 godina nakon što se pridruži EU.

'To se ne može napraviti za pet godina, već smo u zakašnjenju', kaže Dalmacija.

Krajem srpnja predsjednik Aleksandar Vučić objavio je da će 70 općina diljem zemlje dobiti pogone za pročišćavanje voda i sisteme odvodnje.

No otada o tome nema novih vijesti, a Ministarstvo zaštite okoliša odbilo je komentirati slučaj i pojasniti tko bi taj projekt trebao financirati.

'S trenutačnim budžetom to jednostano ne možemo napraviti', kaže Dalmacija. 'Možda Vučić ima neke nove informacije.'

No to nije bila prva takva objava. Zamjenik gradonačelnika Beograda obvezao se prije pet godina da će kanalizacijski sustav grada biti dovršen do 2020. godine što je rok koji je u međuvremenu dva puta produljivan: na 2025. i nedavno na 2029.

U siječnju su beogradske gradske vlasti potpisale sporazum s China Machinery Engineering Corporation (CMEC) da započnu konstrukciju postrojenja za filtriranje otpadnih voda, no izgradnja još nije započela jer Srbija prvo mora osigurati novac za taj projekt.

Jezdimirović iz udruge za zaštitu okoliša željno iščekuje rezultate.

'Kao što su naši stari govorili: djela, a ne riječi.'