Kakav odgovor sprema Putin? Geopolitički analitičar Avdagić: ‘Ići će do kraja! Pa svi tamo se sjećaju Afganistana...‘

Ukrajinska ofenziva na ruski teritorij iznenadila je vojne analitičare, političare, ali i samog Vladimira Putina, no pitanje je koliko to može promijeniti tijek rata i koliko uopće ukrajinska vojska može ostati u Rusiji, javlja N1.

Naime, posljednji put je neprijateljska vojska na ruskom tlu bila tijekom Drugog svjetskog rata i ofenzive Adolfa Hitlera. Iako Ukrajina ne predstavlja takvu prijetnju, ruski ugled u svijetu ovime je doživio snažan udarac.

“Svakako, to je veliko iznenađenje. Iako su već Ukrajinci ulazili na ruski teritorij, nikad to nije bilo u ovolikom obimu”, rekao je geopolitički analitičar Denis Avdagić za N1 i pojasnio što takav potez znači Ukrajini, a što Rusiji:

“Prije svega, izazvali su reakciju. Zapad ni Rusi nisu očekivali takav potez i svakako da on mijenja tijek rata. Promijenila se situacija na terenu i još uvijek čekamo pravu reakciju s ruske strane. Treba tek vidjeti hoće li ona ići što prije vraćati svoj teritorij ili neće, odnosno, koliko dugo će Ukrajinci biti tamo. No, ono što se može reći jest da im to donosi mnogo benefita, kao i da se narušio ugled Rusije na međunarodnom planu, što nije nimalo lako Kremlju.”

Dok unutarnju politiku, kaže Avdagić, Rusi mogu održavati i kontrolirati, narativ “prema van” ipak ne mogu.

“Zapad tvrdi da nije ni na koji način sudjelovao u ofenzivi, niti je znao za nju. Rusi tvrde suprotno i nastavljaju s retorikom “ratovanja protiv zapadnih moćnika koji im žele zlo”. Što god rekli, ne mijenja činjenicu da se i narativ u SAD-u mijenja, čak i republikanci pozdravljaju ukrajinski potez i hvale ga.

Dapače, tijekom napada u Kijevu je bio republikanac i senator Južne Karoline Lindsey Olin Graham te bez zadrške govorio o hrabrosti Ukrajinaca. Do prije ove operacije se nametalo da će Donald Trump riješiti rat kad postane predsjednik, ali to se sad mijenja. Uostalom, Kamala Harris vodi po anketama i Trump kao adut više nije tako izgledan, čega su u Moskvi svjesni”, pojasnio je Avdagić.

Putin zasad još nije točno pokazao kako će odgovoriti Ukrajini, ali najavio je osvetu. Također, najavljuje se i opća mobilizacija, što može promijeniti i atmosferu u društvu, koje je trenutno pod represijom i kontrolom kakva nije viđena ni u SSSR-u.

“Rusi su bili uvjereni da će rat ići prema njihovim pravilima, a to je da se vodi isključivo na ukrajinskom teritoriju. Uvjeravaju sve oko sebe još uvijek i da zapravo ne ratuju protiv Ukrajine nego Zapada, što također ne stoji. Svakako, Ukrajina dobiva međunarodnu pomoć i bez nje ne bi mogla, ali vodi ga sama.

Čak i ako idemo govoriti kroz politološku tezu o proxy ratu, ne možemo isključiti činjenicu da nema rata koji se ne može okarakterizirati na taj način. I o Domovinskom ratu se govorilo tako, ali sumnjam da bi se branitelji složili s tim da je netko ratovao umjesto njih. Tako je i u Ukrajini”, govori Avdagić.

No, pomoć pristiže, vojna ponajviše. Rusi i njihovi pristaše često to koriste kao argument protiv prava Ukrajine da se brani uz potporu SAD-a, Europske unije, Velike Britanije i ostalih saveznika.

“Linija pomoći je u skladu s poveljama Ujedinjenih naroda. Ukrajina je suverena zemlja i stvari su čiste. Uostalom, Budimpeštanski memorandum garantira upravo to, suverenitet Ukrajine. Osim SAD-a, koji se njime obvezao braniti ga, potpisala ga je i Rusija. Ali, ruski narativ je pogrešan kad ga negira jer NATO put za Ukrajinu nije bio otvoren, zapravo nije ni trenutno.”

Budimpeštanski memorandum je potpisnike obvezao štititi suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, a aneksija Krima 2014. nije se interpretirala na takav način. No, invazija pokrenuta u veljači 2022. jest i SAD poštuje potpisano. Kao i Velika Britanija. Svjesni njegova kršenja, Rusi se koriste terminom “prijetnje” i sličnom retorikom kako bi izbjegli termin “rat” i prihvatili ikakvu krivnju.

“U Rusiji ne smijete reći da je to rat jer možete ostati bez imovine ili završiti u zatvoru. Naravno, to se ne odnosi na propagandiste u medijima, kojima ponekad pobjegne ta riječ. To dovoljno govori o kakvom je društvu riječ, odnosno, o kolikoj razini represije i kontrole pričamo.

A ona je očito potrebna Kremlju jer tamo su većinom bivši dužnosnici iz SSSR-a pa znaju kako to izvesti, a i jako se dobro sjećaju što je prekinulo rat u Afganistanu – kad je krenuo masovni revolt majki i supruga ruskih vojnika. Ovaj rat ima teže posljedice i više žrtava, ali zbog represije još uvijek izostaje javno negodovanje. Pitanje je koliko dugo jer svako društvo ima moment pucanja. Upravo zato Rusima trebaju vojne pobjede, kojih trenutno nemaju, da podignu moral i nastave s narativom.”

Oporba u ruskoj politici ne postoji jer je eliminirana na ovaj ili onaj način, kao i potencijalno “neposlušni” oligarsi.

“Uz to, progresivni dio društva je u velikoj mjeri otišao iz zemlje, a na daljinu se ništa ne može postići. Stoga, nažalost, najvjerojatnije je da će Rusi ići do kraja, njima mrtvi ništa ne znače, a bit će ih još jako puno da bi se došlo do cilja. Ili pokušalo doći do njega. Rusi se povući sigurno neće. Bar dok su Putin i njegovi ljudi na vlasti. Dapače, sad kad Trump nije taj očekivani adut, Rusi će ići na “all in”, bez posustajanja”, naglašava Avdagić.

Na pitanje o nuklearnom oružju Avdagić je kazao:

“Zasad se ta prijetnja ne vidi kao realna jer bi takav način ratovanja potpuno promijenio čovječanstvo i potpuno izolirao Rusiju. Iako ni sad nema previše saveznika, osim Sjeverne Koreje i Irana, ostala bi i bez onih s kojima je u dobrim odnosima zbog interesa u vidu trgovine – kao Kina.”

“Pitanje je tko bi došao nakon Putina, ali povijest nas uči da u pravilu dolaze promjene. Hruščov je mnogo promijenio za SSSR kad je naslijedio Staljina, kao što je i Gorbačov uvelike promijenio SSSR dolaskom na vlast. Možda bi to mogao i Putinov nasljednik pa da Rusija doživi brze i velike promjene, otvori se svijetu i on njih.”

Trenutno, to nije nigdje na vidiku, dapače. Putin se okružio ljudima od povjerenja i kontrolira svaki djelić Rusije. Osim Kurska, odnedavno, kazao je Avdagić, javlja N1.