Dok je Republika Kina na Tajvanu bila ekonomski moćnija od matice, Narodne Republike Kine, nudila je siromašnim državama novac da bi s njom, a ne s Beijingom/Pekingom, održavale diplomatske odnose.
Kad je NR Kina postala ekonomskom silom, posegnula je za uputama iz priručnika vlade u Taipeiju i ponudila novac siromašnim zemljama da bi s njom, a ne s RK na Tajvanu, održavale diplomatske odnose. Princip “jedne Kine”, koji je temelj politike Beijinga, ne dozvoljava održavanje diplomatskih odnosa s RK na Tajvanu i NR Kinom.
Ministarstvo vanjskih poslova RK na Tajvanu u srijedu je pozvalo Tegucigalpu da pažljivo razmotri odluku i upozorilo zemlju da "ne padne u kinesku zamku".
Xiomara Castro, predsjednica Hondurasa, izvijestila je u utorak da će službeno uspostaviti odnose s NR Kinom. "Naložila sam ministru vanjskih poslova Eduardu Reini da vodi proces uspostave službenih odnosa s NR Kinom, kao znak moje odlučnosti da se pridržavam vladinog plana i proširim granice slobode u dogovoru s nacijama svijeta", objavila je predsjednica.
Castro (možda bi se moglo reći da je nomen omen) je tijekom kampanje 2021. godine najavila da će se okrenuti Beijingu i odbaciti Taipei. Vlada, ipak, nije poduzimala ništa na tom planu, pa honduraška La Prensa sugerira da je do pomaka moglo doći u Brazilu početkom siječnja kad je inauguriran novi/stari predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva. Tada je Xie Feng, zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova razgovarao s Reinom. Izviješteno je bilo da je tema bila moguća suradnja na izgradnji hidroelektrane Patuca II u Hondurasu. Nakon toga je Tang Hang, ambasador NR Kine u Kostariki, koji skrbi za interese zemlje i u Hondurasu, sugerirao mogućnost da odnosi Beijinga i Tegucigalpe nadiđu trgovinska pitanja, piše La Prensa.
Honduras i RK na Tajvanu održavaju diplomatske odnose 81 godinu, piše La Prensa. “Tajvanska vlada dosljedno pomaže Hondurasu u njegovom nacionalnom razvoju u skladu sa svojim mogućnostima. Jedini cilj iza interesa kineske vlade za razvojem veza s Hondurasom je potiskivanje međunarodnog prostora Tajvana”, stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova u Taipeiju.
NR Kina je, očekivano, pozdravila odluku Hondurasa, a Wang Wenbin, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, rekao je da je “Beijing na temelju načela jedne Kine voljan razvijati prijateljske i odnose suradnje s Hondurasom i drugim zemljama u svijetu".
Nakon formaliziranja postupka, RK na Tajvanu će imati diplomatske odnose s 13 zemalja: Belize, Eswatini, Haiti, Marshallovi otoci, Nauru, Palau, Paragvaj, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Tuvalu. Na popisu je i najvažniji saveznik, Sveta Stolica koja zasad ne pokazuje interes da prekine odnose, ali vladu u Taipeiju zabrinjava "Privremeni sporazum o imenovanju biskupa" Vatikana i Beijinga koji je u listopadu prošle godine produljen na još dvije godine. Moguća odluka Svete Stolice da se okrene Beijingu bila bi izuzetno težak udarac Taipeiju jer bi time od većih aktera u međunarodnim odnosima ostao samo Paragvaj čiji je globalni utjecaj zanemariv.
NR Kina je posebno aktivna na prostoru Latinske Amerike te je na svoju stranu privukla Kostariku 2007. godine, Panamu 2017., Dominikansku Republiku i El Salvador 2018. godine te Nikaragvu 2021. godine.