Vlade koje poduzimaju mjere za postupno ukidanje fosilnih goriva suočavaju se s nizom višemilijunskih tužbi zbog izgubljene dobiti od strane investitora što predstavlja stvarnu prijetnju Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.
Novi podaci koje je britanski Guardian dobio na uvid pokazuju porast slučajeva pod Ugovorom o energetskoj povelji (ECT), kontroverznim sporazumom potpisanim 1994. godine koji energetskim korporacijama omogućuje tužbe prema državama koje žele smanjiti svoju ovisnost o fosilnim izvorima energije, upravo zbog politika koje bi mogle naštetiti njihovoj dobiti.
Ulagači u ugljen i naftu već tuže vlade za nekoliko milijardi zbog izgubljene dobiti vezane uz promjene energetske politike. Primjerice, njemačka energetska kompanija RWE tuži Nizozemsku za 1,4 milijarde eura zbog planova za postupno izbacivanje elektrana na ugljen do 2030., dok britanski Rockhopper Exploration tuži talijansku vladu nakon što je zabranila nova bušenja nafte i plina unutar 12 nautičkih milja od obale.
- To je prava i najveća prijetnja Pariškom sporazumu - rekla je Yamina Saheb, bivša zaposlenica tajništva ECT-a koja je 2018. dala otkaz kako bi podigla uzbunu oko spomenute teme.
Procijenila je da bi strani investitori do 2050. godine mogli podići tužbe u iznosu od 1,3 milijarde eura kao kompenzaciju za prijevremeno zatvaranje tvornica ugljena, nafte i plina. Tako bi vlade imale manje novca za plaćanje novih 'zelenih' tehnologija.
- Ta plaćanja mogla bi ugroziti zelenu tranziciju - istaknula je Saheb.
Analiza ugovora u posjedu Guardiana pokazala je porast slučajeva od 269 posto u razdoblju od 2011.-2020. godine u usporedbi s desetljećem prije.
- U budućnosti će biti još mnogo slučajeva - rekla je Lucía Bárcena s amsterdamskog Transnacionalnog instituta, koja je prikupila podatke. Od 2013. dvije trećine slučajeva pokrenute su protiv zapadnoeuropskih vlada.
- Trgovinski i investicijski sporazumi su obvezujući za države, što znači da ako prekrše ugovor moraju platiti ogromne svote, dok ne postoji drugi mehanizam koji povezuje zemlje s ciljevima koji se postavljaju na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Postoji velika asimetrija - ističe Bárcena.
Predstavnici 54 države potpisnice ECT-a sastaju se sljedeći tjedan na devetom krugu razgovora o modernizaciji ugovora. Među potpisnicama je, kako se navodi na službenim stranicama ECT-a, i Hrvatska.
Investitori su podnijeli 142 tužbe protiv vlada otkako je ECT stupio na snagu 1998., no to su samo poznati slučajevi. Čak i tajništvo ECT-a sa sjedištem u Bruxellesu priznaje da nema potpunu sliku o tužbama, jer im ulagači nisu obvezni podastrijeti pravne postupke.
Saheb tvrdi da je sporazum iznad reformi jer će države potpisnice iz središnje Azije staviti veto na svako slabljenje zaštite fosilnih goriva.
- Zemlje EU trebale bi se povući kao jedna. Ako se u potpunosti povučemo, mogli bismo poništiti ovu klauzulu i onda bismo mogli nastaviti s našim energetskom tranzicijom - zaključila je Saheb.