U IŠČEKIVANJU ODGOVORA

Je li Izrael zatajio što se dogodilo prošlog ponedjeljka? Ugledni analitičar objavio i satelitske snimke: ‘Pogledajte sami...‘

Stručnjaci upozoravaju da je izraelska obrana ranjivija nego što izgleda i da Tel Aviv uvelike ovisi o pomoći saveznika

Izraelska Željezna kupola presreće iranske projektile 1. listopada

 Habboub Ramez/abaca/abaca Press/profimedia/Habboub Ramez/abaca/abaca Press/profimedia

Uoči godišnjice napada Hamasa 7. listopada, izraelska vojska intenzivirala je napade u južnom Libanonu i nastavila širiti kopnenu invaziju tjerajući civile na evakuaciju. IDF tvrdi da je ubio još jednog zapovjednika Hezbolaha, a militantna skupina također je izgubila svaki kontakt s potencijalnim nasljednikom Hasana Nasralaha.

Eksplozije su jučer odjekivale i na sjeveru pojasa Gaze, gdje je IDF pojačao napade protiv Hamasa. Izrael nastavlja bombardirati civilne zgrade, škole, bolnice i džamije, uzrokujući sve veći broj civilnih žrtava. Izrael je obećao da će napasti i Iran, riskirajući da se sukob pretvori u regionalni rat.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da se gotovo godinu dana nakon Hamasovih napada na Izrael njegova zemlja sada bori na sedam frontova, uključujući Hezbolah koji podržava Iran, Hamas u Gazi, hutiste u Jemenu, "teroriste" na Zapadnoj obali i šijitske milicije u Iraku i Siriji. Netanyahu je rekao da neće zaboraviti 101 taoca, od kojih je oko polovica još živa i nalaze se u Hamasovim rukama negdje u pojasu Gaze. No, njihova sudbina vjerojatno neće odlučiti rat dok Izrael prebacuje svoj fokus prema Libanonu i Zapadnoj obali.

Učinkovitost napada

Bijela kuća, američki dužnosnici i većina vojnih stručnjaka smatra da je Iran u napadu balističkim projektilima na Izrael 1. listopada pokazao najbolje što može učiniti. Ako je suditi po njihovim izjavama u medijima, iranski napad bio je neučinkovit, neuspješan i lako zaustavljiv. Napad na Izrael prošlog tjedna bio je gotovo dvostruko veći od udara u travnju, kad je Iran prvi put izravno napao svog "zakletog neprijatelja".

Aktivirao se izraelski troslojni sustav protuzračne obrane i unatoč udaru nekoliko projektila IDF tvrdi da njegove snage nisu ni u jednom trenu bile ugrožene. Međutim, oprezniji stručnjaci upozoravaju kako je posljednji iranski napad pokazao da je izraelska obrana ranjivija nego što izgleda te da Tel Aviv uvelike ovisi o pomoći saveznika, kako u obrani tako i u napadu.

Analitičar Decker Eveleth u CNA, neprofitnoj organizaciji za istraživanje sa sjedištem u Washingtonu, dao je sveobuhvatni prikaz posljednjeg iranskog napada. Na svojem blogu Hors d‘oeuvres of Battle Eveleth piše da je Iran, prema kraterima vidljivim na satelitskim snimkama, pogodio zračnu bazu Nevetim s oko 40 bojevih glava.

Institut za međunarodne studije Middlebury u svojoj je analizi uočio najmanje 32 udarna kratera na zračnu bazu Nevatim u pustinji Negev, sugerirajući da je oko 16 posto ispaljenih projektila pogodilo metu. Prilično uspješan bio je i napad na bazu Tel Nof, gdje su udari izazvali sekundarne eksplozije.

Iako šteta nije prevelika, pokazuje da je Iran sposoban probiti izraelsku zračnu obranu, pogotovo kad je zatrpana velikim brojem projektila. Ako bi Iran odabrao drugačiju metu, poput Tel Aviva, energetsku infrastrukturu ili rafinerije nafte, raketni napadi prouzročili bi mnogo više ljudskih žrtava, kao i ozbiljne gospodarske i ekološke posljedice. "Iran je dokazao da su njegovi projektili učinkoviti i da doista mogu nauditi Izraelu.

Nitko se ne bi trebao zavaravati da točnost iranskih raketa (ili njezin nedostatak) znači da su iranske zračne snage neka vrsta tigra od papira", piše Eveleth, dodajući da Iran ubrzano proširuje svoje proizvodne pogone za balističke projektile i da bi u dugoročnom raketnom sukobu Izrael mogao biti potpuno iscrpljen.

Malcolm Davis, viši analitičar na Australskom institutu za stratešku politiku, također smatra da bi budući iranski napadi mogli biti još složeniji i koristiti još veći broj projektila. "Ako Iranci pokrenu još jedan, mnogo veći napad, vjerojatno će više projektila proći, osobito ako su napadi balističkim projektilima koordinirani s napadima krstarećim projektilima i bespilotnim letjelicama. Dakle, mislim da ni u kojem slučaju nismo vidjeli maksimalni opseg napada", rekao je za Reuters. Izraelu odgovara što se iranska učinkovitost podcjenjuje jer se time manje propitkuju njegove želje za eskalacijom situacije.

Ako postoji uvjerenje da Iran ne može odgovoriti jače od onoga što je dosad pokazao, dobit će veću podršku saveznika da krene u nove, još snažnije protunapade. A pomoć saveznika zasigurno mu je potrebna. Pokazalo se to u travnju i u utorak, kad je mnoštvo američkih razarača i mlažnjaka odigralo ključnu ulogu u odbijanju iranskog napada, uz pomoć jordanskih, francuskih i britanskih vojnih snaga.

Ključna pomoć saveznika

Izrael mora razmotriti koliko daleko želi da eskalira rat s Iranom. Može odlučiti zadržati pristup "milo za drago", kao što je učinio u travnju, udarajući samo na vojne ciljeve. Alternativno, mogao bi ciljati na infrastrukturu koja bi naštetila iranskom režimu i njegovom gospodarstvu, poput naftnih i plinskih postrojenja, nadajući se da će kriza koja će uslijediti izazvati bijes javnosti protiv režima.

U teoriji, sve opcije su na stolu, uključujući i napad na nuklearna postrojenja, ali Izrael tada mora uzeti u obzir mogućnost šireg regionalnog sukoba, kao i to hoće li mu se SAD pridružiti. Naime, vojni stručnjaci naglašavaju da Izrael sam može nanijeti ozbiljnu štetu iranskim nuklearnim postrojenjima, ali vjerojatno ne može uništiti one najdublje zakopane bez pomoći SAD-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 02:08