JE LI AMERIKA IZAŠLA IZ KRIZE? Samo prošlog mjeseca otvoreno ječak 236.000 novih radnih mjesta

Oporavak je ipak uspio pobijediti rezove i štednju. Tako bi se, sportskim rječnikom, moglo opisati stanje američkoga gospodarstva nakon što je Ministarstvo rada iz Washingtona objavilo podatke da je broj zaposlenih porastao tijekom veljače u najmoćnijoj zemlji svijeta, što je u drugi plan bacilo fiskalnu liticu, a na burze vratilo dugo iščekivani optimizam.

Bolje od očekivanog

Prema podacima administracije Baracka Obame, u veljači je u SAD-u broj zaposlenih povećan za čak 236.000, što je stopu nezaposlenosti smanjilo sa siječanjskih 7,9 na 7,7 posto. Radi se o znatno većem broju novootvorenih radnih mjesta od onih koje su očekivali analitičari, čije su prognoze za veljaču govorile da bi ekonomija mogla otvoriti oko 160.000 radnih mjesta.

Zasluge privatnicima

Najveće zasluge za ovaj zimski bum na tržištu rada pripada privatnom sektoru. Službena statistika, naime, pokazuje da su se nova radna mjesta tijekom veljače otvarala u sektoru pružanja poslovnih usluga (čak 73.000), zatim u građevinarstvu (48.000), pa u zdravstvu (32.000) i informatici (20.000) te u maloprodaji i ugostiteljstvu i industriji zabave (po 24.000). Do rasta broja zaposlenih, i to za 14.000, došlo je i u prerađivačkoj industriji. S druge strane, najveći gubitnik kalkulacija na tržištu rada u veljači su javne službe na državnoj i lokalnoj razini, posebno obrazovanje, gdje je broj zaposlenih smanjen za 10.000.

Na internetskim stranicama Bijele kuće pohvalili su se da privatni sektor već tri godine iz mjeseca u mjesec zapošljava nove radnike, pa je u tom razdoblju kreirano ukupno 6,35 milijuna radnih mjesta.

Rastu i plaće

Samo je prerađivačka industrija, tradicionalno jak američki adut na svjetskom tržištu, u proteklih 37 mjeseci otvorila ukupno više od pola milijuna novih radnih mjesta. U uzletu je i građevinarstvo, koje je u posljednje dvije godine kreiralo ukupno 306.000 novih radnih mjesta, od čega polovicu, tvrdi se u komentaru Obamine administracije, u posljednjih pet mjeseci.

Optimizam oko oporavka ovaj je put, čini se, u velikoj mjeri opravdan. U prilog tome govore i podaci o rastu plaća. Taj je rast, doduše, malen, ali svakako ulijeva optimizam. Tako je, primjerice, prosječna satnica u američkom privatnom sektoru u veljači porasla za četiri centa i dosegnula 23,82 dolara. U odnosu na veljaču prošle godine, satnica je skočila za 49 centi ili 2,1 posto. Prosječna tjedna plaća u veljači je iznosila 821,79 dolara, što je 3,76 USD više u džepovima zaposlenih nego u siječnju, te 14,57 dolara više nego u veljači prošle godine.

Ovakav iskorak na tržištu rada pozitivno se odrazio i na kretanje burzovnih indeksa. Tako se Dow Jones, indeks njujorške burze, vratio na pretkrizne razine otprije pet godina. Logika investitora tu je jasna: više zaposlenih znači i više ljudi koji primaju plaću, a to onda za sobom povlači i rast potražnje za robama i uslugama.

Povećana potrošnja

- Mjere koje je poduzeo Fed, ali i druge središnje banke u svijetu, a kojima je povećana količina novca u optjecaju, povoljno su se odrazile na kretanja u svjetskom i američkom gospodarstvu. Povećana je i osobna potrošnja, koja je glavni pokretač gospodarskog rasta u SAD-u - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

- Ovo je pobjeda oporavka - ističe Mark Zandi, analitičar Moody’sa. Unatoč tome, analitičari primjećuju da ulagači ostaju oprezni. Ili, preciznije rečeno, zasad su još samo umjereno optimistični, no na situaciju gledaju vedrije.