Čileanci ovu nedjelju izlaze na birališta kako bi - najvjerojatnije - odbacili ono što je opisano kao najprogresivniji ustav na svijetu. Ovim bi se osvježenim, ultramodernim ustavom zamijenio dokument iz 1980., sastavljen za vrijeme diktature generala Pinocheta. Ujedno, trebala je to biti velika pobjeda Gabrijela Borića, a pretvorit će se, čini se, u njegov najveći poraz.
Dokument koji su neki opisali kao previše "woke", tj. progresivan, jamčio bi besplatno obrazovanje, zahtijevao ravnopravnost spolova na javnim poslovima, štitio LGBTQ zajednicu, ukinuo bi privatne vodovode, ustavno potvrdio pravo na abortus te dao pravnu autonomiju domorodačkim zajednicima.
Zakotrljala se prilično snažna inicijativa za ukidanjem sadašnjeg ustava koji je 1980. nametnuo diktator general Pinochet, no isto tako, za mnoge, novi ustav ima za cilj deprivatizirati određene ključne sektore čileanskog gospodarstva, a postoji i strah da bi isti Čile potjerao previše ulijevo.
"Ne želimo biti nova Venezuela! Imamo mnogo toga za izgubiti", rekao je za AFP Patricio Gutierrez, 40-godišnji inženjer transnacionalne rudarske tvrtke. "Socijalne reforme su neophodne, ali ne i mijenjanje pravila u zemlji kojoj sasvim dobro ide."
Učiteljica Luz Galarce također tvrdi da će glasati protiv novog ustava ponajviše jer ga definira iz perspektive jednog vatrogasnog rješenja. "Ova inicijativa stigla je u trenutku kada je ova zemlja bila u velikoj krizi, to naprosto nije objektivna odluka."
Borićev je prijedlog i da ustavotvorna skupština ima jednak broj muškaraca i žena uz 17 rezerviranih mjesta za domorodačku zajednicu. Nacrt nove povelje ustava sastavila je osnivačka skupština čije je konstituiranje svojedobno podržalo 78 posto Čileanaca na prethodnom referendumu 2020. godine. Podsjećamo, bio je to u tom času odgovor i na masovne prosvjede protiv siromaštva koji su potresali konzervativnu vladu Borićevog prethodnika, Sebastiana Piñere.
Najnovije ankete pokazuju da će gotovo polovica biračkog tijela u nedjelju glasati protiv ustava, a očekuje se da će samo jedna trećina glasovati za.
"Čile je prilično konzervativna zemlja, posebno kada je riječ o nacionalnim, patriotskim pitanjima", kaže Ramón Cavieres, izvršni direktor anketara Activa.
Mnogi će Čileanci ovaj referendum iskoristiti i da upute prosvjednu notu protiv predsjednika Borića, bivšeg studentskog aktivista i samoproglašenog "liberalnog socijalista" koji je vlast preuzeo u ožujku.
Hvaljen kao predstavnik nove generacije južnoameričkih ljevičara, Borić je u središte svog programa instalirao zelene politike kao glavni prioritet i, za razliku od nekih starijih regionalnih kolega, osudio diktature u Venezueli i Nikaragvi.
No posljednjih mu mjeseci popularnost naglo pada. Razlog tome je inflacija od 12 posto, ali i streloviti rast stope nasilnog kriminala u Čileu. Dobar dio javnosti smatra da Borićeva administracija naprosto nije sposobna uhvatiti se u koštac s rastućim kriminalom.
Slični su strahovi poglavito došli u fokus javnosti ovaj tjedan, nakon što je Borićev brat Simón brutalno pretučen dok je pokušavao zaustaviti bandu koja je pljačkala trgovinu. Simón Borić i dalje je u bolnici, a njegove se stanje opisuje kao "stabilno".