LJUBLJANSKA BANKA

JANŠA NA RUBU 'Blokadom Hrvatske očajnički pokušava zadržati se na vlasti'

Zašto Slovenija sada opet prijeti zbog neriješenog pitanja hrvatskih štediša iz Ljubljanske banke
Janez Jansa, Slovenian Prime Minister, candidate speaks during the debate about his mandate as Prime Minister in Ljubljana, on January 28, 2012. Slovenian parliament votes on the appointment of former premier Janez Jansa as prime minister at the head of a centre-right coalition promising to repair the eurozone member's public finances, boost growth and get recent credit rating downgrades reversed. AFP PHOTO Jure Makovec
 Jure Makovec

Rješenje pitanja Ljubljanske banke preduvjet je za ratifikaciju hrvatskog pritupnog sporazuma u slovenskom parlamentu, rekao je jučer u Bruxellesu slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.

- Može se dogoditi da, ne bude li riješeno pitanje Ljubljanske banke, slovenski parlament neće željeti ratificirati pristupni sporazum, a za to nam treba dvotrećinska većina. Želimo da Hrvatska što prije uđe u EU i da ratificiramo pristupni sporazum - rekao je Erjavec te doda da je Hrvatska u pregovorima za zatvaranje pregovora u poglavlju broj 4 - Sloboda kretanja kapitala - preuzela obvezu da se pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke rješava u okviru sukcesije bivše Jugoslavije. Iako se činilo da su dvije zemlje u gotovo idiličnim odnosa ponovno našle pred slovenskom blokadom hrvatskog ulaska u EU - u Sloveniji tvrde da je prvi počeo Zagreb svojom tajnom odlukom da podrži tužbe hrvatskih banaka protiv Ljubljanske banke, u Hrvatskoj da Ljubljana opet bilateralna pitanja želi rješavati ucjenom.

Skupi novac

- Ovo se opet javlja kada jedna i druga država imaju neke svoje unutarnje probleme, ekonomske i političke. Ali to pokazuje i nesposobnost vlada da problem riješe iza četiri zida, i umjesto toga to rješavaju preko medija - kaže slovenski analitičar Tomaž Šaunik.

Slovenski ministar vanjskih poslova Erjavec: Nitko iz EK ne vrši pritisak na Sloveniju

Iako je to vjerojatno samo dio priče, činjenica je da Janšinoj vladi trenutačno ne ide dobro. Prošli je mjesec Slovenija punila stupce svjetskih novina zbog spekulacija da će postati šesta članica eurozone kojoj će trebati financijska pomoć EU i MMF-a. Prijetnja dodatnim troškovima države došla je i u obliku presude Europskog suda za ljudska prava da Slovenija dužna isplatiti odštete “izbrisanima” za koje se procjenjuje da bi mogle stajati i 500 milijuna eura. Početkom ovog mjeseca, vidjeli su se prvi rezultati njegovih rezova: 26.000 umirovljenika dobilo je niže mirovine, ali i odmah najavilo ustavnu tužbu zbog diskriminacije dijela umirovljenika kojima su prihodi smanjeni i za 25 posto.

Fiskalno pravilo

Potom je sredinom prošlog tjedna Janša pokušao od opozicije iznuditi podršku za uvođenje “zlatnog fiskalnog pravila” u Ustav, kojim bi se propisalo da proračunski prihodi i izdaci budu uravnoteženi. Kako dogovora nije bilo, Janša je najavio da će uz glasanje o fiskalnom pravilu vezati i glasanje o povjerenju vladi - što bi značilo da bi bez dvotrećinske većine prvo pala vlada, a potom vjerojatno ponovno i slovenski kreditni rejting.

Kasno navečer u četvrtak s opozicijom je ipak postignut dogovor da se odluka o zlatnom pravilu odgodi do 25. kolovoza, a da neće biti glasanja ni o povjerenju vladi.

Ankete objavljene jučer pokazale su da je ugled vlade spao na niske grane. U listu Dnevnik objavljena je anketa Vox populi koja pokazuje da bi za SDS sada glasalo tek 14,7 posto ispitanih, najmanje u toj anketi od 2004. godine; vladajuću koaliciju podržava samo 25 posto ispitanika.

Nerazumni potez

Slovenija tvrdi da je bivša premijerka Jadranka Kosor s tadašnjim slovenskim premijerom Borutom Pahorom dogovorila da će se spor riješiti u sklopu sukcesije, pred Bankom za međunarodne nagodbe u Baselu i da je sada nova vlada taj dogovor pregazila. U Hrvatskoj tvrde da su se tog dogovora držali, ali da je se banka proglasila - nenadležnom. No, što se Slovenija zapravo nada dobiti od blokade, nije jasno, budući da se očekuju veliki pritisci važnih zemalja. I pri blokadi zbog pitanja granice bili su golemi pritisci iz EU.

- Politički je nerazumno sa slovenske strane ići na blokadu jer će pritiski biti teško izdržati. Ali, da je Hrvatska prvo nešto rekla pa porekla... pitanje je i što je njoj to trebalo - kaže Šaunik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 23:26