Izvješće Europske Komisije: Bugarska i Rumunjska nisu ispunile uvjete za ukidanje monitoringa

BRUXELLES - Europska Komisija danas je uputila poruke najnovijim članicama EU Bugarskoj i Rumunjskoj da još uvijek nisu ispunile mjerila za moguće ukidanje monitoringa iz područja vladavine prava, borbe protiv korupcije, a u slučaju Bugarske i borbe protiv organiziranog kriminala.

Danas je Europska Komisija objavila redovno izvješće monitoringa koje je ovog puta sveobuhvatno i analizira što su ove dvije države postigle u proteklih 5 godina članstva u EU. Rezultati su poražavajuči. U obje države borba protiv korupcije nije dala željene rezultate.

U Bugarskoj je stanje izuzetno loše, prema ocjeni Europske Komisije, organizirani kriminal ima značajan utjecaj na gospodarstvo države, u proteklih deset godina namanje 150 ubojstva se može prepisati naručenim ubojstvima, dok luksuzna naselja niču preko noći što je dokaz za pranje novca.

Također se spominje i veliki udio organiziranog kriminala iz Bugarske u državama Europske Unije, a sumnjiči se da pravosđe zapravo pogoduje organiziranom kriminalu, jer se nedovoljno provode financijske istrage. Nekažnjivost za organizirani kriminal je sveprisutan u Bugarskoj, a česti su slučajevi oslobađajućih presuda.

Sve ovo, smatra Europska Komisija , ima utjecaj i na strane investicije u Bugarskoj.

Iako Rumunjska nije tako težak slučaj po pitanju organiziranog kriminala i u toj državi Europska Komisija je našla mnoge zamjerke.

Za razliku od Bugarske, Rumunjska sada ima i problem političkih sukoba. Komisija je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog dovođenja u pitanje neovisnosti sudbene vlasti. Europska unija sada pomno prati kako će se razvijati situacija oko referednuma o nepovjerenju sada već suspendiranog predsjednika države Traiana Basescua.

U obije države Komisija smatra da ima ozbiljnih propusta i u području javnih nabava što ostaje kao veliki izvor korupcije.

Mehanizmi verifikacije i suradnje od strane Europske Komisije su dogovoreni još prije kraja pristupnih pregvora između ovih država i Europske Unije. Kao uvjet za zaključenje tih pregovora Rumunjska i Bugarska su pristale na te mehanizme monitoringa.

Tada se vjerovalo da će one, uz pomoć Europske Komisije, uspjeti reformirati i depolitizirati pravosuđe, riješiti pitanje velike korupcije i dostići minimum EU standarda na području vladavine prava. Ovi zadnji izvještaji pokazuju da će još dogledno vrijeme mehanizmi ostati na snazi za obje države iako imaju različite probleme.

Zbog pouke iz slučaja Bugarske i Rumunjska EU nije htjela dopustiti dovršetak pregovora s Hrvatskom uz bilo kakve mehanizme nadzora nakon članstva. Insistiralo se da Hrvatska prije članstva ispuni sve uvjete.

Sada praktično znači da će Hrvatska od 1. srpnja kao nova članica imati bolji položaj u EU od Bugarske i Rumunjske koje su šest i pol godina prije Hrvatske ušle u punopravno članstvo.

Ovaj primjer nije drag Bukureštu i Sofiji, ali u EU kažu da je „Hrvatska drugačiji slučaj i ona je spremna za članstvo bez potrebe nadzora nakon članstva“. Međutim Hrvatska će imati i dalje monitoring do punopravnog članstva.