VELIKO IŠČEKIVANJE

IZRAEL ODGODIO KOPNENI NAPAD NA GAZU: Diplomati do ponoći moraju postići mir ili počinje invazija

Presudnu ulogu mogla bi imati američka državna tajnica Hillary Clinton koja obilazi zaraćene strane
 AP Photo/Ariel Schalit

Nakon cjelodnevnih diplomatskih sastanaka, pregovora, telefonskih poziva i osobnih susreta činilo se kako je izraelsko-palestinsko primirje na dohvat ruke, ali ga sinoć ipak nije bilo. U kasnim večernjim satima povučena je najava kako će palestinski predstavnici i egipatski predsjednik Mohamed Morsi, kao glavni posrednik u prgovorima, objaviti kako je dogovor postignut.

Objava je povučena u posljednji trenutak, navodno zbog odugovlačenja Izraela koji je zatražio dodatno vrijeme za potvrdu dogovora.

Predstavnici Hamasa i Islamskog Džihada, glavnih vojnih snaga u Gazi, popodne su objavili kako je dogovor postignut, no glasnogovornik izraelskog premijera Benjamina Netanyahua to je demantirao.

"Još nismo došli do toga", rekao je Mark Regev za CNN.

Hamas: 'Dogovorili smo primirje!' Izrael: 'Nismo!'

Diplomati uključeni u pregovore se nadaju kako bi primirje moglo biti potpisano danas,no sinoć su se umjesto očekivanog smirenja, čule učestale ekplozije. Iako su svjetske medijske agencije sedmi dan izraelsko-palestinskog sukoba opisali kao relativno mirniji, tijekom dana ukupni broj ubijenih palestinskih žrtava popeo se 131, a ranjenih je više od 1000.

Palestinski izvori izvijestili da su u u noći s ponedjeljka na utorak u gradu Beit Lahiji ubijeni četverogodišnji blizanci čiji je dom pogođen. Prema tim informacijama, stanari kuće nisu bili povezani niti s jednom od militantnih skupina koje djeluju u pojasu Gaze. Izraelska je vojska tijekom noći gađala i vojne te strateške ciljeve, među kojima i sjedište Nacionalne islamske banke.

Broj izraelskih žrtava koje jučer se popeo na pet. Jedna hamasova raketa ubila je vojnika i jednog izraelskog civila. U Izraelu je dosad oko 60 ranjenih osoba. Među žrtve ovog sukoba treba ubrojati i šestero Palestinaca koje su hamasovci smaknuli u Gazi zbog navodne suradnje s Izraelom.

Važnu prekretnicu u razvoju sukoba mogao bi predstavljati i dolazak američke državne tajnice Hillary Clinton koja je jučer doputovala na Bliski istok kako bi nizom diplomatskih razgovora pokušala ishoditi prekid sukoba u pojasu Gaze. Istodobno su izraelski dužnosnici upozorili da nisu odustali od moguće kopnene invazije na Palestince, nego će je staviti “na čekanje” kako bi dali šansu mirovnim pregovorima s Hamasom.

Kako su izvijestili mediji, Hillary Clinton će se danas susresti s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, nakon toga će posjetiti Zapadnu obalu gdje će razgovarati s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom, a potom putuje u Kairo radi razgovora s predsjednikom Muhamedom Morsijem.

Izrael je jučer poručio da će svoje planove o mogućem vojnom upadu u Gazu odgoditi do četvrtka kako bi pričekao ishod jučerašnjih pregovora. Analitičari naglašavaju kako je jasno da vlada Benjamina Netanyahua oklijeva poslati izraelske vojnike na Gazu samo dva mjeseca prije izbora u zemlji te je jasno da bi preferirali diplomatsko rješenje ako je moguće doći do njega.

“Radije bismo pronašli mirno rješenje za ovu krizu koje bi jamčilo sigurnost i mir za naše građane na jugu Izraela. Ako bismo to uspjeli dogovoriti, kopnena operacija bila bi nepotrebna”, naveo je britanski The Times izjavu jednog dužnosnika iz vrha izraelske vlasti.

Istodobno je egipatski premijer Hišam Kandil, koji je izravno angažiran u posredovanju između dviju strana, izjavio kako je dogovor o prekidu vatre moguć i pregovori su blizu uspješnog okončanja, ali je to teško predvidjeti sa stopostotnom sigurnošću.

U Kairu je jučer bio i glavni tajnik UN-a, Ban Ki-moon, koji je pozvao na trenutačni prekid vatre te dodao kako bi kopnena invazija Izraela na Gazu bila “opasna eskalacija koja se mora izbjeći”. I dok je glavni tajnik u Kairu, unutar Vijeća sigurnosti traju prijepori oko toga kako se postaviti prema eskalaciji sukoba pa je tako Rusija jučer optužila Washington da blokira donošenje rezolucije kojom bi se osudilo nasilje nad palestinskim stanovništvom.

Recep Tayyip Erdogan, premijer Turske, države koja je uz Egipat također angažirana u posredovanju između zaraćenih strana, jučer je u nacionalnom parlamentu optužio Izrael da provodi “etničko čišćenje” u Gazi te da želi s tog područja maknuti palestinsko stanovništvo.

Oglasilo se i vodstvo Hamasa čiji je šef Halid Mešal u ponedjeljak poručio kako Izrael mora učiniti “prvi korak u smirivanju situacije”.

- Onaj tko je započeo rat, mora ga i završiti - rekao je Mešal, misleći na prošlotjedno ubojstvo Ahmeda al-Džabarija, šefa vojnog krila Hamasa u Gazi, koje je pokrenulo novi val nasilja.

U javnosti se pojavio i glavni vojni zapovjednik Hamasa, Muhamed Deif, te rekao Palestincima kako moraju biti spremni na kopnenu ofenzivu Izraelaca. Deif, koji se rijetko oglašava u javnosti, poručio je također da će “neprijatelj platiti visoku cijenu ako bude pokušao ući u Gazu”.

Kad su zadnji put ušli u Gazu, bilo je 1300 ubijenih

Čak 84 posto Izraelaca u ovome trenutku podržava artiljerijske napade na pojas Gaze, ali istodobno samo 30 posto njih želi kopnenu invaziju izraelskih snaga na Palestince, objavio je izraelski dnevni list Haaretz rezultate istraživanja koji dobro ilustriraju jedan od glavnih razloga zbog kojih premijer Benjamin Netanyahu već nije zapovjedio ulazak postrojbi na palestinsko područje.

- Netanyahu za dva mjeseca ima izbore i ako ih ne želi izgubiti, neće zapovjediti invaziju - rekao je prekjučer šef Hamasa, Halid Mešal, ono što već dulje vrijeme ponavljaju analitičari koji pokušavaju predvidjeti ishod nove krize na Bliskom istoku.

Strah od posljedica mogućih vojnih neuspjeha na rezultate siječanjskih izbora samo je jedan od razloga zbog kojih, kako piše BBC, “vojni i politički vrh Izraela ima malo entuzijazma za kopnenu invaziju”.

Dosad je Izrael uživao uglavnom bezrezervnu potporu svojih glavnih saveznika u rješavanju sigurnosne situacije i eliminiranju prijetnji iz Gaze po njihovo građanstvo. Međutim, ako se Izrael odluči na invaziju, ta bi potpora mogla postati upitna, što su već jasno poručili američki i britanski politički krugovi.

Invazija na Gazu 2008. u kojoj je ubijeno više od 1300 Palestinaca, a među njima i mnogo civila, koštala je Izrael međunarodne potpore, a nije puno pomogla ni kasnija istraga UN-a kojom je utvrđeno da su izraelske postrojbe počinile ratne zločine. Dodatni razlog zbog kojega Izraelu u ovom trenutku odgovara diplomatsko rješenje jest činjenica da bi se nastavljanjem gađanja Gaze samo povećao broj ubijenih palestinskih civila, što bi također dovelo do smanjenja potpore Jeruzalemu.

Sve svoje glavne vojne ciljeve Izrael je već ostvario u prvih nekoliko dana ofenzive eliminiranjem glavnih elemenata Hamasove logistike, a sada, prema općoj procjeni analitičara, traži “dostojanstven” izlaz iz ove situacije. (G. An.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 07:40