NAJPOPULARNIJA

IZNENAĐUJUĆI IZBOR VELIKIH RJEČNIKA Inoslav Bešker: Riječ 2014. godine je - kultura

 Pixabay / Pixabay

Kultura (brale, kultura!) riječ je godine, tvrdi Merriam-Webster Dictionary, jamačno najpopularniji rječnik na govornom području engleskoga, bilo kao prvoga, bilo kao općeuporabnog jezika, sparen uostalom s Encyclopaediom Britannicom.

Budući da živimo u doba popularne, a ne elitne kulture, ta riječ nije odabrana kao najvažnija nego kao najpopularnija; budući da je ovo i doba elektronskih komunikacija, riječju godine je automatski odabrana ona koju su najčešće iskali na mrežnoj adresi Merriam-Webster.com.

A jednostavno je zaključiti koje su razlike između Sjeverne Amerike i zapadne Evrope. Merriam-Webster kazuje da je druga po traženju riječ bila “nostalgija”, vezano uz jubileje, jer je ove godine pala polustoljetnica, ali ne Prvoga svjetskog rata (njih to kači 2017.), nego pokreta slobode govora, Zakona o građanskim pravima, proizvodnje Forda Mustanga (o, taj je i u nas bio senzacija kad se pojavio na Velesajmu) i prvog desanta Beatlesa na američko tlo (gdje će Lennon naići na kobnog obožavatelja dragog Boga).

A onima koji na Internetu listaju Oxfordski rječnik prva riječ je “vape”, tj. inhaliranje dima e-cigarete, te “exposure” tj. izloženost - konkretno: eboli. Mili bogo, nakon svih reklama za Marlboro s prerijom i kaubojem i nakon svih viceva, evo gdje Ameri vape za kulturom, a Evropljani se deklariraju kao pušači (da ne ulazimo dublje u konotacije, je li).

A što smo mi, Hrvati? Kad je riječ o kulturi, dakako pušači: s ovom vladom i s ovim financijama udio kulture u državnom proračunu pao je sa 0,71 posto u 2011. na 0,49 posto. Nije prošlo ni tjedan dana kako smo - kao jednu od misli vodilja Svjetske izložbe u Milanu dogodine - citirali ovu izjavu Filippa Zevija: “Kultura je općenito pobjednička karta jer je pretpostavka bilo kakva razvitka. Ekonomski, financijski, odnosno proizvodni razvitak ne mogu biti razdvojeni od kulture”.

Ne mogu zaboraviti hrvatskog političara koji je prije četvrt stoljeća posprdno rekao da su Amerikanci još pasli goveda kad je u Hrvatskoj bila kultura - ali se ponešto i promijenilo od doba Gjiva Gundulića i u njih i u nas.

Uložili su silne novce da bi svojoj mladosti i inim stanovnicima dopremili u američke muzeje umjetnine nastale u Evropi. Obama je 2013. povećao budžetski udio kulture za 5 posto, a u fiskalnoj 2014.-2015. godini (od listopada do rujna) odredio je 3,5 posto federalnog budžeta za umjetnost i kulturu (a ni savezne države nisu tu škrte). Pa ti vidi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 13:59