- Srbija će nastaviti svoj europski put, kao što ćemo nastaviti održavati svoje tradicionalne veze sa Ruskom Federacijom, Kinom i naravno SAD-om, poručio je Aleksandar Vučić koji je nakon prebrojanih 77 posto glasova objavio pobjedu svoje liste s 50,9 posto. To je povijesni uspjeh, najbolji rezultat u Srbiji od uvođena višestranačja, i to na izborima s najmanje nepravilnosti u 25 godina, ustvrdio je Vučić. Natpolovična pobjeda posebno je važna zbog toga što je došla dvije godine nakon početka teških reformi, istaknuo je.
Socijalistička partija Srbije je osvojila 11,23 posto, Srpska radikalna stranka 7,39 posto, a Demokratska stranka 5,44 posto. Ispod cenzusa od pet posto su tri liste: Boris Tadić-Čeda Jovanović i Nenad Čanak s 4,71 posto, pokret Dosta je bilo Saše Radulovića s 4,54 posto, a koalicija DSS-Dveri sa 4,45 posto. Vučić je odbio govoriti o mogućim koalicijama, ali je rekao da će se truditi da bude premijer svih građana. Njegovu listu čini desetak malih, ideološki jako različitih stranaka, koje same ne bi prešle cenzus.
- Rezultati su snažna podrška našoj demokraciji, reformama i europskim integracijama. Znam kuda trebamo ići, znam kako osigurati budućnost Srbije i kako naporno treba raditi da tamo stignemo - rekao je Vučić. Ispred Srbije nije put posut ružama, nema puno meda i mlijeka, ali uvjeren sam da zajednički i jedinstveno možemo nastaviti borbu za bolji standard, rekao je predsjednik SNS-a.
- Čestitali su mi iz ureda Angela Merkel, ta čestitka mi je jako važna, rekao je Aleksandar Vučić. Na pitanje je li mu netko čestitao iz Hrvatske, odgovorio je da ne zna, jer se ne razumije u pozivne brojeve: - Ja sam njima prvi čestitao. Ali, postoje ljudi kojima sujeta nije važna i oni drugi. Ja bih njima uvijek čestitao.
Izbore su obilježili veća izlaznost nego na zadnjim izborima i manji broj incidenata. Parlamentarni izbori održani su istovremeno s izborima za pokrajinski parlament u Vojvodini te za 138 općina i 25 gradova, plus Beograd sa 17 općina. Glavno pitanje izbora bilo je hoće li SNS osvojiti apsolutnu većinu, i tko će od pet stranaka koje se kreću oko pet posto ispasti ispod cenzusa. Na izborima 2012. birači su 18 posto glasova dali strankama koje su ostale ispod cenzusa, pa su po D'Hondtovoj metodi ti propali mandati pribrojeni pobjednicima. Tako je SNS s 48 posto glasova osvojila natpolovičnu većinu.
Demokrati su se našli na rubu. Stranka ubijenog premijera Zorana Đinđića pojam je demokracije u Srbiji, ali nakon gubitka vlasti i niza unutrašnjih sukoba i raskola rejting joj se srozao. Još 2008. Boris Tadić je s koalicijom "Za europsku Srbiju" osvojio 38 posto glasova, da bi na prošlim izborima 2012. DS, sada s Draganom Đilasom na čelu, dobio tek 6,03 posto. Vučić i Nikolić su nakon poraza na izborima 2008. izašli iz Srpske radikalne stranke i osnovali Srpsku naprednu stranku, koja je preuzela vlast nakon izbora 2012. na kojima su osvojili 24 posto (a DS 22 posto, što je uz poraz Tadića na predsjedničkim izborima vodilo gubitku vlasti).
Pravo glasa imalo je 6,7 milijuna građana. Osim u Srbiji i u dijaspori, uz pomoć OESS-a ozbori se organiziraju i na 21 mjestu na Kosovu. Uz desetak manjih incidenata, državna komisija je objavila da su veći zabilježeni na dva mjesta, u Jagodini i u Vranju. U Vranju su članovi biračkog odbora uhvatili glasača koji je iza paravana pokušavao zamijeniti glasačke listiće, odnosno da prazan listić koji je dobio od biračkog odbora ponese sa sobom, a u kutiju ubaci popunjen listić, prenio je Đurđević. DS tvrdi da je bilo puno nepravilnosti.
Vučiću je 2012. bila nužna koalicija sa Socijalističkom partijom Srbije Ivice Dačića, ali već na posljednjim izborima 2014. Vučić je osvojio natpolovičnu većinu zastupničkih mjesta u Skupštini. Ipak je zadržao SPS u vladi, ali je Dačiću umjesto funkcije premijera dao mjesto ministra vanjskih poslova i prvog potpredsjednika vlade Srbije. I sada je Vučić, bez objektivne potrebe, na izbore izašao u širokoj koaliciji s nizom minornih stranaka, koje bez njega ne bi prešle izborni cenzus, okupljajući oko sebe sasvim raznorodne političare poput Vuka Draškovića, bombardera Aleksandra Vulina ili umjerenog Rasima Ljajića. Analitičari kažu da to koristi kako bi ostvario širi društveni konsenzus, a sebe predstavio nekakvim svenarodnim vođom, koji vlada u interesu svih, a ne u interesu vlastite stranke.
Osim SNS-a, siguran je samo Dačić, jer ankete SPS-u daju više od 10 posto, Šešeljevi radikali po anketama osvajaju 7 posto, dok su na oko 5 posto liste Demokratske stranke, proruska lista DSS-Dveri te koalicija Čede Jovanovića, Nenada Čanka i bivšeg predsjednika Borisa Tadića. Bit će zanimljivo i nakon izbora gledati koga će Vučić zvati u koaliciju, bio prisiljen na to ili ne. Hoće li se vratiti svom “prirodnom partneru” Dačiću, iako ga je oštro napadao u završnici kampanje, ili će, kao što su krenule glasine uoči izbora, krenuti u koaliciju s Demokratskom strankom, odnosno s drugom listom koju vode Tadić, Čanak i Jovanović?